Hajrija Čobo nakon velike pravne pobjede: Govorili su „šta će ona“, danas imam presudu Ustavnog suda u rukama

Braniteljica ljudskih prava Hajrija Čobo oglasila se nakon odluke Ustavnog suda BiH, osvrnuvši se na četiri i po godine borbe koju je vodila zbog projekta na području Kaknja, zaštite Trstionice i Bukovice i pitanja raspolaganja državnom imovinom.

Čobo, koju su kao braniteljicu ljudskih prava prepoznali Ujedinjene nacije i međunarodna organizacija Front Line Defenders, navodi da je njena borba počela 25. maja 2022. godine. Danas, kako kaže, u rukama ima odluku Ustavnog suda donesenu nakon zahtjeva za ocjenu ustavnosti koji je lično napisala.

„Danas, sa presudom Ustavnog suda u rukama u kojoj je usvojen Zahtjev za ocjenu ustavnosti koji sam lično pisala, želim se osvrnuti na trnovit put koji je iza mene“, napisala je Čobo.

Ona odluci Ustavnog suda pridaje mnogo širi značaj od samog konkretnog spora, tvrdeći da njeno pravno djelovanje nije ograničeno samo na pojedinačni slučaj.

„Odluka Ustavnog suda kojom se utvrđuje neustavnost nije samo puka deklaracija; ona djeluje erga omnes i pravno potvrđuje ništavnost ab initio svih onih neustavnih i nezakonitih akata kojima su nenadležni organi pokušali krčmiti državnu imovinu“, navela je Čobo.

Posebno je zahvalila zastupniku Damiru Nikšiću, Almedinu Aliefendiću iz Kaknja i drugim zastupnicima koji su, kako navodi, prepoznali pravnu snagu zahtjeva koji je pripremila i omogućili da on bude upućen Ustavnom sudu.

„Ova pobjeda ne bi dobila svoj institucionalni epilog bez ljudi koji su imali hrabrosti stati uz mene“, poručila je Čobo.

Podsjetila je da je tokom protekle četiri i po godine u javnim istupima uporno tvrdila da je sporni projekat neustavan i nezakonit. Njena borba, prema onome što je navela, počela je organiziranjem građana putem interneta, a potom je nastavljena kroz stranicu i Facebook grupu „Zaštitimo Mehorić - Kakanj“, osnivanje i pravno djelovanje neformalne grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva“ i postupke pred domaćim i međunarodnim institucijama.

„Unazad četiri i po godine, u brojnim medijskim istupima, portalima i intervjuima, neumorno sam ponavljala samo jedno: ovaj projekat je neustavan i nezakonit per se! Sada je to i zvanično, pravno potvrđeno“, napisala je.

Čobo tvrdi da je slučaj sama iznijela pred Sekretarijat Bernske konvencije, gdje postupak, prema njenim riječima, još traje. Problem je iznijela i pred međunarodne institucije, uključujući EBRD-IPAM, gdje je predmet, kako navodi, stigao do faze provjere usklađenosti.

U osvrtu na protekle godine nije štedjela ni dio lokalne zajednice. Tvrdi da se borila protiv, kako ih opisuje, potkupljenih pojedinaca, nevladinih organizacija i sportskih klubova koji su podržavali suprotnu stranu, dok je ona pokušavala problem iznijeti pred domaće i međunarodne institucije.

„Bila je to, i još uvijek je, borba protiv cijelog jednog korumpiranog sistema“, napisala je Čobo, navodeći da je u tom periodu često slušala pitanje: „Šta će ona?“

Upravo tim ljudima sada je uputila jednu od najoštrijih poruka u svojoj objavi.

„Danas želim vrlo smireno i dostojanstveno poručiti onima koji su pokušali obezvrijediti moje znanje i stručnost: vaše riječi govore o vama, a moja djela o meni. Oni koji mi u akademskom i pravnom smislu 'ni cipele ne mogu okrenuti', moraju znati s kim su imali posla“, poručila je.

Čobo je potom detaljno govorila o svom obrazovanju. Profesorica je engleskog jezika i književnosti, završila je studij općeg prava kao studentica generacije, a položila je, kako navodi, i sve ispite na dva postdiplomska studija prava, na krivičnoj i građanskoj katedri. Odbrane završnih radova, kaže, svjesno je odložila zbog borbe koju je vodila.

„Ja sam profesor engleskog jezika i književnosti. Ja sam bečelor općeg prava – student generacije. Ja sam osoba koja je položila sve ispite na dva postdiplomska studija prava, a odbranu svojih radova hrabro odložila za neka mirnija vremena, kako bih se borila i izborila za svoju domovinu“, navela je.

Posebno je istakla Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, na kojem je stekla pravno obrazovanje, odgovarajući istovremeno na kritike koje se u javnosti upućuju privatnim visokoškolskim ustanovama.

Čobo smatra da su zahtjevi koje je pisala, sudski postupci koje je vodila i odluka Ustavnog suda njen odgovor na tvrdnje da se na privatnim fakultetima „samo prodaju diplome“.

„Moje pravne pobjede su dokaz kvaliteta obrazovanja koje sam tamo dobila. Zato danas iskazujem duboku zahvalnost i ponos na sve moje profesore koji su me oblikovali u pravnika kakav sam danas“, napisala je.

Zahvalila je i akademiku Murizu Spahiću, od kojeg je, kako navodi, kroz posebna predavanja iz hidrologije i geoekologije dobila znanja potrebna za vođenje ovog slučaja i svoj daljnji akademski rad.

Istakla je i akademika Dalibora Balliana, navodeći da joj je dao smjernice za sortiranje naučne građe za Bernsku konvenciju i klasifikaciju vrsta biodiverziteta na području Gornje Trstionice i Bukovice.

Jedan od najvažnijih dijelova njene višegodišnje borbe odnosio se na SLAPP tužbu koja je pokrenuta protiv nje. Čobo navodi da se u tom postupku sama branila i da nije pristala na povlačenje tužbe pod uslovima koje je nudila suprotna strana.

„Kada sam SLAPP tužena, sama sam stala u svoju odbranu, pobijedila, natjerala tužitelja na kapitulaciju i porazila ih do sramote, kako na domaćem, tako i na međunarodnom terenu“, napisala je.

Prema njenom pravnom tumačenju, posebno je značajno što je postupak završen odricanjem od tužbenog zahtjeva.

„Teško da ćete igdje naći zabilježen slučaj da se tuženi aktivista zastupa pro se, uskrati moćnoj korporaciji saglasnost za povlačenje SLAPP tužbe, i pravnim manevrom ih natjera na potpuno odricanje od tužbenog zahtjeva“, navela je Čobo.

Ona tvrdi da je presudom na osnovu odricanja nastupila situacija res iudicata, odnosno pravosnažno presuđene stvari, zbog čega je tužitelju onemogućeno da je ponovo tuži po istom osnovu.

„Matirani su vlastitim oružjem, a to je presedan kojim se ispisuje pravna historija“, poručila je.

Čobo je veliki dio objave posvetila ljudima i organizacijama koji su ostali uz nju u najtežem periodu. Posebno je izdvojila Fondaciju Atelje za društvene promjene – ACT.

„U onim najtežim, najmračnijim trenucima, kada su svi drugi pobjegli od mene, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT je ostala. Hvala vam na neizmjernoj podršci i što ste mi čuvali leđa kada je bilo najpotrebnije“, napisala je.

Zahvalila je i međunarodnoj organizaciji Front Line Defenders, kao i Mary Lawlor, specijalnoj izvjestiteljici UN-a za branitelje ljudskih prava. Prema riječima Čobo, Lawlor je javno stala u njenu odbranu, a kasnije ju je s delegacijom posjetila i u njenom domu.

Spomenula je i Tineke Strik, navodeći da je njen slučaj iznijela na evropski nivo i potom je lično posjetila.

Posebno priznanje Čobo je odala Policijskoj stanici Kakanj i policijskim službenicima za koje kaže da su tokom borbe dosljedno stajali uz nju.

„Policijska stanica Kakanj i naši policajci zaslužuju posebno priznanje: to je jedna od rijetkih policijskih stanica na svijetu koja je dosljedno stajala uz aktivistu“, navela je.

Najemotivniji dio poruke posvetila je majci, za koju kaže da je zajedno s njom prolazila kroz prijetnje, uvrede, klevete, pritiske i godine iscrpljujuće borbe za Trstionicu i Bukovicu.

Čobo se osvrnula i na ljude za koje tvrdi da danas pokušavaju preuzeti zasluge za rezultate borbe, iako joj, prema njenim riječima, nisu pružali podršku kada joj je ona bila najpotrebnija.

„Naravno, ima i onih koji se kite tuđim perjem nakon što su me psihički smarali i zlostavljali kada je bilo baš najteže, ignorisali i moju stručnost i obrazovanje, pokušavali od mene napraviti svog potrčka, grozno me izvrijeđali kada su saznali da sam pisala Zahtjev prema Ustavnom sudu i kojeg su naši savjesni zastupnici predali. Oni neka se prepoznaju, ja ih spominjati neću“, napisala je.

Na kraju se obratila aktivistima koji su sve vrijeme bili uz nju, ali čija imena, zbog njihove sigurnosti, nije željela javno navesti.

„Pojedinac može mnogo, a sa pravim i odanim ljudima se može sve! Zato, dragi moji aktivisti, vas spominjem na kraju. Zbog vaše sigurnosti vas ne označavam, ali vi znate ko ste. Bili ste tu, koračali sa mnom i tukli tamo gdje treba. Doći će dan kada ćemo stati pred kameru i svima reći ko smo“, poručila je Čobo.

Nakon četiri i po godine pravnih postupaka, aktivizma, međunarodnih obraćanja i sukoba koje opisuje u svojoj objavi, Čobo poručuje da za nju borba nije završena.

„Rizik ne postoji kada se borite za vlastiti život, za pravdu i domovinu. Postoji samo pobjeda. Pravda je spora, ali dostižna. Idemo dalje!“, poručila je Hajrija Čobo.