Mustafa Gradaščević iz Janje, kandidat Koalicije za državu za Narodnu skupštinu bosanskohercegovačkog entiteta Rs, upozorio je nekoliko dana pred Opće izbore na posljedice političke razjedinjenosti probosanskih stranaka u entitetu Rs, podsjećajući na dva ranija izborna iskustva iz Janje i Bijeljine za koja smatra da najbolje pokazuju šta se može dogoditi kada stranke i kandidati koji računaju na glasove Bošnjaka nastupaju na više lista.
Gradaščević je svoju analizu počeo izborima za savjete mjesnih zajednica na području Grada Bijeljina, održanim prije nekoliko godina. Do tih izbora svih devet mjesta u Savjetu Mjesne zajednice Janja pripadalo je Bošnjacima, ali dogovor o zajedničkom nastupu tada nije postignut.
Bošnjački kandidati izašli su na izbore razjedinjeni, dok su srpski kandidati imali zajedničku listu. Ishod je, prema njegovim riječima, bio potpuno drugačiji od dotadašnjeg odnosa snaga u Savjetu MZ Janja.
„Rezultat tog nejedinstva, o kojem je kasnije brujala cijela Bosna i zbog kojeg smo danima bili top-vijest, jeste da su osam mjesta u Savjetu MZ Janja uzeli Srbi, koji su imali zajedničku listu, a samo jedno Bošnjaci. Usput budi rečeno da Bošnjaci čine većinu stanovništva u Janji“, naveo je Gradaščević.
Drugi primjer na koji ukazuje jesu prethodni lokalni izbori u Bijeljini. Politička scena među Bošnjacima Semberije tada je, uz SDA i NiP, uključivala SDP i Našu stranku.
Sve četiri stranke, prema Gradaščevićevim navodima, u početku su učestvovale u razgovorima o zajedničkom nastupu. Međutim, neposredno prije zaključenja dogovora Naša stranka povukla se iz pregovora.
SDA, NiP i SDP nakon toga su zajedno izašli na izbore i osvojili jedan mandat u Skupštini Grada Bijeljina, dok je Naša stranka nastupila sa zasebnom listom.
Gradaščević tvrdi da je broj glasova koje je osvojila Naša stranka bio približno jednak broju glasova koji je zajedničkoj listi SDA, NiP-a i SDP-a nedostajao za osvajanje drugog mandata.
Upravo ta dva primjera koristi kao uvod u ono što smatra mnogo ozbiljnijim problemom pred Opće izbore 2026. godine.
Probosanske političke stranke u Rs, navodi, na izbore izlaze u tri odvojene kolone. Jednu čini „Koalicija za Državu“, sastavljena od šest stranaka, dok zasebne liste imaju NiP i Stranka za Bosnu i Hercegovinu.
Gradaščević smatra da razlozi kojima stranke pokušavaju opravdati izostanak zajedničkog nastupa nisu dovoljno ozbiljni u odnosu na posljedice koje razjedinjenost može proizvesti.
„Razlozi koji se nude građanima, odnosno Bošnjacima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, zbog izostanka zajedničkog političkog nastupa su populistički, dnevnopolitički, lični, politički nezreli i bez odgovornosti“, poručio je.
Posebno problematičnim smatra prenošenje ličnih odnosa između pojedinaca iz različitih stranaka na pitanja koja, prema njegovom stavu, prevazilaze njihove međusobne političke sukobe.
Kao primjer navodi odnos NiP-a prema SDP-u i Vojinu Mijatoviću. Gradaščević ukazuje da NiP i SDP učestvuju u vlasti na drugim nivoima, dok se Mijatović, prema obrazloženjima koja se daju za odvojeni izborni nastup u Rs, pojavljuje kao prepreka zajedničkoj listi.
„NiP je sa SDP-om, čitaj Vojinom Mijatovićem, u vlasti na svim nivoima, jer imaju konkretan interes, ali u manjem bosanskohercegovačkom entitetu taj isti Vojin im je prepreka da nastupimo na istoj političkoj listi“, naveo je Gradaščević.
On se osvrnuo i na optužnicu protiv Mijatovića, tvrdeći da politički odnos stranaka prema njemu nije jednak kada je riječ o zajedničkom učešću u vlasti i kada se razgovara o zajedničkom izbornom nastupu u Rs.
„Protiv tog istog Vojina, koji je vlast u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine sa strankom koja nije htjela, između ostalog zbog njega, u zajedničku koaliciju, skoro je podignuta optužnica, pa nisam čuo da je neko iz te stranke, barem i u šali, tražio njegovu smjenu ili ostavku. Eto, toliko o 'principima' o kojima nam se govori“, napisao je Gradaščević.
Za njega, međutim, pitanje zajedničkog nastupa nije svedeno samo na odnose među strankama niti na to ko će osvojiti jedan mandat više ili manje. U središte svoje argumentacije stavlja budući sastav NSRs i ustavnu zastupljenost konstitutivnih naroda.
NSRs ima 83 poslanička mjesta, a Gradaščević upozorava da će nakon izbora biti važno ne samo koliko će Bošnjaka sjediti u skupštinskim klupama nego i čijim glasovima će oni biti izabrani te čije će političke interese zastupati.
„Bošnjaci po Ustavu imaju zagarantovana četiri mjesta. E sada je borba i pitanje ko će ih popuniti. Hoće li u tim klupama sjediti Bošnjaci koje su birali Bošnjaci i boriti se za interese Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ili će ih popuniti Bošnjaci koje su delegirale srpske političke partije – za čije interese će u tom slučaju raditi i čiju brigu voditi, valjda ne treba objašnjavati“, poručio je.
Zbog toga ponavlja stav koji je, kako navodi, iznosio i ranije – političke razlike, animoziteti i međusobni sukobi probosanskih stranaka u Rs ne bi smjeli biti razlog za odvojene izborne liste.
„Nema tog izgovora niti razloga koji može biti suprotstavljen jedinstvu. Po ko zna koji put govorim i pišem da, i pored svih animoziteta, nesuglasica i razmimoilaženja, probosanske stranke u manjem bosanskohercegovačkom entitetu moraju nastupati zajedno“, istakao je Gradaščević.
Posebno kritizira odluku NiP-a da samostalno učestvuje na izborima za NSRs. Tvrdi da ta stranka nije prijavila kompenzacijsku listu te to povezuje s njenim izgledima da pređe izborni prag.
„Glas dat ostalim listama, NiP-u primjera radi, jeste bačen glas. NiP nije prijavio ni kompenzacijsku listu za Narodnu skupštinu jer su svjesni da ne mogu preći izborni prag od tri posto. Zašto onda izlaze na izbore?“, pita Gradaščević.
Na osnovu prethodnih izbornih iskustava iz Janje i Bijeljine, on poziva birače da predstojeće izbore posmatraju kroz posljedice koje razjedinjavanje glasova može proizvesti prilikom raspodjele mandata.
Njegov politički izbor je „Koalicija za Državu“ i SDA, za koje otvoreno poziva građane da glasaju, tvrdeći da koncentriranje glasova na tu listu predstavlja način da se osvoje mandati u Rs.
„Samo glas dat 'Koaliciji za Državu' je glas koji se broji, koji ima težinu i koji može polučiti rezultat. Izbore koji nam slijede posmatrajmo kao ispit poslije kojeg nemamo popravnog“, naveo je.
Gradaščević svoju poruku završava vraćajući se na pitanje kojim je i otvorio osvrt – jesu li ranija iskustva političke razjedinjenosti, posebno ono iz Janje kada je odnos u Savjetu mjesne zajednice od devet bošnjačkih članova promijenjen na osam srpskih i jednog bošnjačkog, bila dovoljna lekcija pred novo glasanje.
„Zato dobro naučimo lekciju: 'Koalicija za Državu' i SDA. Sve ostalo je fatamorgana. Zato mudro, državnički i patriotski 4. oktobra“, poručio je Gradaščević.
