Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Građani BiH u digitalnom dobu, institucije zarobljene u prošlosti: Zašto e-uprava toliko kasni?

Redakcija Mostar

Digitalna transformacija javne uprave se sve češće posmatra kao ključni faktor modernizacije državnih institucija.

Internet u Bosni I Hercegovini koristi 86,7% građana dok je potpuno digitalizovano manje od 20% javnih usluga. O elektronskom potpisu, razmjeni podataka između institucija te cyber sigurnosti govorilo se na NEXT Digital Government - Transformacija javne uprave 2026. Kako je istaknuto Bosna I Hercegovina bilježi napredak, ali prepreke za uspostavljanje efikasne e-uprave stvaraju podijeljene nadležnosti I nedovoljna primjena postojećih zakonskih rješenja.

Digitalna transformacija javne uprave se sve češće posmatra kao ključni faktor modernizacije državnih institucija. Kako je istaknuto na konferenciji, više od 20.000 građana je iskoristilo svoje pravo na besplatni elektronski potpis putem IDDEEA-e, dok su proces preuzimanja elektronskih dokumenata završili KS I USK.

Branka Stojičić, organizatorica Next 2026 konferencije:

“Što se tiče e-cipsa I elektronskog podnošenja prijave o prebivalištu MUP-a KS-a I MUP USK-a su omogućili ove usluge. Mi smo svakako pozvali I ostala ministarstva u cijeloj BiH tako da je taj proces još uvijek u realizaciji.”

Zbog složene administracije, podijeljene nadležnosti, nedovoljne primjene postojećih zakona Bosna I Hercegovina značajno zaostaju za državama regiona. Hrvatska i Srbija su države koje u regionu prednjače uz razvijene mobilne aplikacije, asistente umjetne inteligencije i masovne e-servise, dok Crna Gora ubrzano gradi temelje uz podršku Evropske unije.

Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e BiH:

“Nemojte zaboraviti da je zakon o elektronskom potpisu donesen 2006. godine, a da se tek počeo primjenjivati 2024. godine. Dakle, mi od 2006. godine imamo zakonsku osonovu da koristimo kvalifikovani elektronski potpis, a 2024. godine je počeo da se primjenjuje. Dan danas govorimo o cifri o 20 hiljada građana koji su dobili kvalifikovani elektronski potpis, a vodimo se da nas je preko 3,5 miliona.”

Digitalna tehnologija direktno utiče na brzinu i kvalitet donošenja odluka u javnom sektoru zbog brzine kreiranja, pohranjivanja I razmjene informacija. Kako je istaknuto na konferenciji akademska zajednica ima značajan zadatak transfera znanja. Kažu da od odluka nadležnih zavisi brzina razvoja digitalne transformacije javne uprave.

Tomislav Volarić, profesor na Sveučilištu u Mostaru:

“Bitno je pokazati da današnji studenti treće, četvrte ili pete godine jesu svjesni svega I oni koriste alate umjetne inteligencije, ali mi smo ti, profesori I država, koji se moramo njima prilagoditi. Oni idu brzo, država u puno nekih pogleda kasni jer se čeka neka odluka. Ovdje u biti, digitalna transformacija ne zavisi o tehnologiji, nego defintivno ovisi o pravosuđu I nekim drugim sferama društva.”

Istaknut je I dosadašnji napredak različitih institucija. Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH sada ima više od 2.000 nosilaca pravosudnih funkcija koji mogu elektronski potpisivati dokumente i elektronsko podnositi prijave o imovini. Također, istaknuto je i da je pet sudova omogućilo podnošenje elektronskih zahtjeva za izdavanje različitih uvjerenja. A kao primjer konkretne koristi za građane, Badnjević je izdvojio portal ePorodilje, putem kojeg majke nakon rođenja djeteta više ne moraju obilaziti institucije i prikupljati potrebnu dokumentaciju, već proceduru mogu završiti elektronski od kuće.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.