Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo danas je, u okviru institucionalnog dijaloga organizovanog uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, predstavilo radne tekstove zakona o lokalnoj samoupravi i amandmana na Ustav Kantona Sarajevo.
Riječ je o osnovi za razgovor o budućem uređenju odnosa između Kantona, Grada Sarajeva i općina, njihovim nadležnostima, finansiranju i odgovornosti.
Sarajevo je tokom svog razvoja mijenjalo teritorijalni obuhvat i način upravljanja. Ipak, njegova funkcionalna povezanost ostala je trajna činjenica. Stanovnici svakodnevno prelaze općinske granice na putu do posla, škole ili fakulteta, koriste iste saobraćajnice i javni prijevoz te zavise od zajedničkih komunalnih sistema. Odluke o prostornom razvoju jednog dijela grada utiču i na njegove druge dijelove.
U zajedničkom pamćenju Sarajlija posebno mjesto zauzimaju Zimske olimpijske igre 1984. godine. One su pokazale šta Sarajevo može ostvariti kada se institucije, stručnjaci i građani okupe oko velikog zajedničkog poduhvata. Olimpijada je dio identiteta grada, ali i podsjetnik na značaj sposobnosti da se planira, koordinira i djeluje na nivou cijele urbane sredine.
Danas se ta potreba možda najjasnije vidi u svakodnevnim pitanjima: javnom prijevozu, vodosnabdijevanju, odvozu otpada, grijanju i prostornom planiranju. Ti sistemi ne prestaju na granici jedne općine. Istovremeno, nadležnosti za njihovo planiranje, upravljanje i finansiranje raspoređene su između više institucija, zbog čega građanima nije uvijek jasno ko je odgovoran za određeni problem i njegovo rješavanje.
- Sarajevo za svoje građane nije skup odvojenih administrativnih teritorija. To je grad u kojem živimo, krećemo se i dijelimo iste javne prostore i sisteme. Naša je odgovornost da organizacija vlasti tu stvarnost prati, a ne da je otežava. To ne znači da sve nadležnosti treba prenijeti na jedan nivo vlasti. Znači da moramo jasno odrediti koji se poslovi najbolje obavljaju na nivou općine, koji zahtijevaju koordinaciju na nivou Grada, a koji pripadaju Kantonu - istakla je ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Darja Softić Kadenić.
Za građane reforma ne smije biti samo promjena zakona, granica ili naziva nadležnih institucija. Kada javni prijevoz ne funkcioniše, kada postoje problemi s vodosnabdijevanjem ili odvozom otpada, građani trebaju znati ko je dužan osigurati rješenje. Institucija kojoj je određeni posao povjeren mora imati i odgovarajuća sredstva, imovinu i organizacione kapacitete da ga obavlja.
Reforma je istovremeno i pitanje izvršavanja pravnih obaveza. Federalni Zakon o principima lokalne samouprave predviđa usklađivanje propisa i uređenje odnosa između Grada Sarajeva, općina u njegovom sastavu i općina izvan Grada. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u više je predmeta odlučivao o pitanjima zaštite prava na lokalnu samoupravu. Dosadašnji pokušaji reforme pokazali su da se otvorena pitanja ne mogu riješiti samo pojedinačnim izmjenama propisa, bez cjelovitog sagledavanja nadležnosti, finansiranja i provedbe.
Ministarstvo je zato pripremilo radne tekstove zakona i ustavnih amandmana koji otvaraju pitanja teritorijalnog uređenja, samoupravnog djelokruga općina, položaja Grada Sarajeva, odnosa s Kantonom, upravljanja zajedničkim javnim sistemima, finansiranja i imovine.
Predloženo rješenje polazi od proširenog obuhvata Grada Sarajeva sa šest općina: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća, dok bi Hadžići, Ilijaš i Trnovo ostali izvan njegovog sastava. Predloženi model podrazumijeva i razmatranje drugačije raspodjele nadležnosti te prijenosa određenih osnivačkih prava nad javnim preduzećima.
