Šumski požari već sedmicama pustoše predjele Francuske, Španije i Grčke, a scene vatrene stihije nisu nepoznanica ni u Bosni i Hercegovini (BiH).
I dok se svake godine ponavlja ista priča o potrebi za "jačanjem kapaciteta", zvanični podaci pokazuju poražavajuću sliku - sistem je nezadovoljavajući, oprema je zastarjela, a zračna flota se smanjuje.
U poređenju sa 2002. ili 2005. godinom, kada je naprimjer u entitetu Federacija BiH (prije formiranja Oružanih snaga BiH) na raspolaganju bilo devet helikoptera, koji su se mogli koristiti za gašenje požara, ta brojka je u 2026. godini smanjena na ukupno šest.
Oružane snage BiH (OSBiH) raspolažu sa četiri helikoptera (od čega su najčešće samo dva operativna za ove akcije), dok po jedan helikopter imaju entitet Republika Srpska i Zeničko-dobojski kanton. Zbog ovakve situacije, Federacija BiH se u kriznim situacijama gotovo isključivo oslanja na helikoptere OSBiH.
Kako bi se osigurao barem taj minimum zračne podrške, Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) je za požarnu sezonu 2026. godine nabavila i isporučila 18 tona avionskog kerozina (JET A-1) Oružanim snagama BiH, u vrijednosti od 40 hiljada KM.
Kada je riječ o ljudstvu na terenu, situacija također nije idealna.
Iz FUCZ-a su istakli da je popunjenost profesionalnih vatrogasnih jedinica (PVJ) nedovoljna i ne odgovara stvarnim potrebama.
U FBiH je sistematizirano 1.263 radnih mjesta za profesionalne vatrogasce, ali ih je popunjeno tek 1.008. Najviše profesionalnih vatrogasaca ima u Kantonu Sarajevo (218), Tuzlanskom (185) i HNK (173), dok K10, Bosansko-podrinjski i Posavski kanton broje tek dvadesetak profesionalnih vatrogasaca. Sistem na životu održava i više od 800 dobrovoljnih vatrogasaca.
Vozni park je posebna priča. U cijeloj Federaciji postoji nešto više od 500 vatrogasnih vozila (od čega najviše u Kantonu Sarajevo - njih 100), ali iz FUCZ-a upozoravaju da su vozila "različite starosti" te da je opće stanje opremljenosti i organizovanosti i dalje nezadovoljavajuće.
Najveći apsurd u borbi protiv šumskih požara je administrativne prirode. FUCZ nema izričite nadležnosti za poduzimanje preventivnih mjera zaštite šuma, a razlog je taj što Federacija BiH nema Zakon o šumama još od novembra 2009. godine, kada ga je Ustavni sud proglasio nevažećim.
Zbog ovog pravnog vakuuma, devet kantona je donijelo svoje zakone (Hercegovačko-neretvanski kanton jedini je bez zakona). To znači da svaki kanton na svoj način upravlja šumama i izdvaja sredstva za njihovu zaštitu, čime se krše ustavne nadležnosti FBiH i stvara haos na terenu.
