Evropska unija se suočava s historijskom odlukom zbog Orbana

Na neformalnom sastanku u Danskoj, ministri odbrane EU će razgovarati o kontinuiranoj vojnoj podršci Ukrajini u borbi protiv ruske agresije i načinima zaobilaženja mađarskih ponovljenih blokada zajedničke vanjske politike Unije.

Razgovori se odvijaju u sjeni jučerašnjeg ruskog granatiranja Kijeva , koje je, između ostalog, oštetilo zgradu predstavništva EU u glavnom gradu Ukrajine.

Jedna od centralnih tema razgovora bit će pitanje takozvanih metoda rada Vijeća za vanjske poslove. EU se suočava s dilemom kako prevladati mehanizam jednoglasnosti koji trenutno omogućava jednoj zemlji da blokira odluku svih 27 članica. Prema riječima evropskih diplomata, cilj diskusije je prvenstveno povećanje efikasnosti i jačanje zajedničke vanjske politike EU.

Mađarska je ključna prepreka

Mađarska je posljednjih godina bila izvor najvećeg nezadovoljstva. Premijer Viktor Orban, čak i nakon ruske invazije, održavao je prijateljske veze s Vladimirom Putinom i često se protivio jedinstvenim mjerama EU. Budimpešta je više puta blokirala sankcije protiv Moskve i blokirala finansijsku i vojnu pomoć Kijevu.

„Spremni smo razgovarati o prijedlozima, jer ovaj put razgovori moraju donijeti konkretne rezultate“, rekao je evropski zvaničnik prije sastanka. Dodao je da bi proširenje EU na Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Zapadni Balkan predstavljalo još veći rizik od paralize donošenja odluka u okviru trenutnog sistema konsenzusa.

Ministri odbrane država EU razgovarat će o sigurnosnim garancijama dvije sedmice nakon sastanka predsjednika SAD-a i Rusije.

Prošle blokade i kompromisi

Primjeri iz posljednjih godina pokazuju koliko je teško pronaći konsenzus. U julu 2023. godine, 18. paket sankcija protiv Rusije odobren je tek nakon što je Slovačka ukinula veto u zamjenu za garancije za plin, a Malta postigla promjene u pomorskom zakonodavstvu.

Slična pat pozicija dogodila se u februaru ove godine kada je EU željela odobriti paket pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu. Orban je u početku insistirao na godišnjem pregledu i vetu, što je pokrenulo sedmične pregovore između čelnika država članica. Na kraju je Budimpešta pristala na kompromis – godišnje izvještaje o korištenju sredstava i mogućnost dvogodišnjeg pregleda, u zamjenu za ukidanje veta.

Pronalaženje rješenja za budućnost

Diplomate upozoravaju da trenutni sistem donošenja odluka postaje neodrživ. Brisel sve više razmatra prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom za neke odluke o vanjskoj politici, kao što su deklaracije, sankcije i civilne misije. Cilj, kažu, nije centralizacija moći, već sprječavanje da jedna zemlja koči djelovanje cijele Unije u trenucima kada je brzina ključna.