ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/Evropa
Evropa

Evo kakve ustupke traži Moskva od Ukrajine

Redakcija Mostar

Prva opcija, prema tekstu, bila je da Ukrajina započne potpuno vojno povlačenje iz Luganske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske regije. Od njih, Rusija u potpunosti kontroliše prvu, ali drži samo oko 70 posto ostatka.

Prema memorandumu koji su iznijeli ruski mediji, Rusija je u ponedjeljak na mirovnim pregovorima rekla Ukrajini da će pristati na okončanje rata samo ako Kijev odustane od velikih dijelova teritorije i prihvati ograničenja veličine svoje vojske.

Uslovi, formalno predstavljeni na pregovorima u Istanbulu, istakli su odbijanje Moskve da napravi kompromis u pogledu svojih dugogodišnjih ratnih ciljeva uprkos pozivima američkog predsjednika Donalda Trumpa da se okonča "krvoproliće" u Ukrajini. Ukrajina je više puta odbacila takve ruske uslove kao ravne predaji, prenosi Reuters.

Delegacije zaraćenih strana prisustvovale su sastanku koji je trajao jedva sat vremena, što je tek druga takva runda pregovora od marta 2022. godine. Složili su se da razmijene više ratnih zarobljenika, s fokusom na najmlađe i najteže ranjene, kao i da vrate tijela 12.000 poginulih vojnika.

Nije bilo napretka u pogledu predloženog prekida vatre na koji su Ukrajina, njeni evropski saveznici i Vašington pozvali Rusiju.

Dok Moskva tvrdi da traži dugoročno rješenje, a ne pauzu u ratu, s druge strane Kijev tvrdi da Putin nije zainteresovan za mir. Trump je rekao da su Sjedinjene Američke Države spremne odustati od svojih posredničkih napora ukoliko dvije strane ne pokažu napredak prema dogovoru.

U ruskom memorandumu, koji je objavila novinska agencija Interfax, navodi se da bi rješenje rata zahtijevalo međunarodno priznanje Krima, poluotoka koji je Rusija anektirala 2014. godine, i četiri druge ukrajinske regije koje Moskva smatra svojom teritorijom. Ukrajina bi morala povući svoje snage iz svih njih.

U memorandumu su ponovljeni zahtjevi Moskve da Ukrajina postane neutralna zemlja, isključujući članstvo u NATO-u, i da zaštiti prava govornika ruskog jezika, učini ruski službenim jezikom i donese zakonsku zabranu veličanja nacizma. Ukrajina odbacuje nacističku optužbu kao apsurdnu i negira diskriminaciju govornika ruskog jezika.

Rusija je također formalizovala svoje uvjete za bilo kakvo primirje na putu ka konačnom mirovnom rješenju, predstavljajući dvije opcije koje su se činile neprihvatljivima za Ukrajinu.

Prva opcija, prema tekstu, bila je da Ukrajina započne potpuno vojno povlačenje iz Luganske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske regije. Od njih, Rusija u potpunosti kontroliše prvu, ali drži samo oko 70 posto ostatka.

Druga opcija bio je paket koji bi zahtijevao od Ukrajine da prekine s vojnim premještanjem i prihvati prekid stranog pružanja vojne pomoći, satelitskih komunikacija i obavještajnih podataka. Kijev bi također morao ukinuti ratno stanje i održati predsjedničke i parlamentarne izbore u roku od 100 dana.

Šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao je da je Moskva također predložila "specifično primirje od dva do tri dana na određenim dijelovima fronta" kako bi se tijela poginulih vojnika mogla prikupiti.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.