Erdoğan traži ukidanje veta u Vijeću sigurnosti UN-a: Svijet se ne može prepustiti volji nekoliko prijestolnica

Redakcija Mostar

Erdoğan se osvrnuo i na ekonomske posljedice globalizacije, navodeći da očekivanja o ravnomjernijem širenju prosperiteta nisu u potpunosti ostvarena. Nejednakosti u prihodima su, prema njegovim riječima, produbljene, dok su tehnološke i ekonomske zavisnosti postale nova područja međunarodne konkurencije.

Predsjednik Turske poručio je da reforma UN-a mora početi ukidanjem prava veta, uz jačanje Generalne skupštine i veće učešće država iz različitih dijelova svijeta u donošenju odluka.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan pozvao je na ukidanje prava veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, ocijenivši da bi upravo to trebalo biti polazna tačka svake ozbiljne reforme međunarodnog sistema.

Erdoğan je svoje stavove iznio u autorskom tekstu za Bloomberg pod naslovom „UN mora ukinuti pravo veta Vijeća sigurnosti“, u kojem je upozorio da iskustva posljednjih godina pokazuju koliko je postojeći sistem međunarodnog odlučivanja udaljen od današnjih političkih i ekonomskih odnosa u svijetu.

Pandemije, energetske krize, poremećaji u lancima snabdijevanja i regionalni sukobi, prema njegovim riječima, pokazali su da rješavanje globalnih kriza više ne može zavisiti od odluka nekoliko svjetskih centara moći.

Erdoğan je ukazao da Vijeće sigurnosti UN-a i dalje u velikoj mjeri odražava odnose uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata, dok se raspored ekonomske, političke i tehnološke moći u svijetu značajno promijenio.

„Obavezni smo uključiti iskustvo, kapacitete i volju različitih geografskih područja u rješavanje globalnih i regionalnih pitanja. Naš poziv da je 'svijet veći od pet' je, u tom smislu, poziv na šire razumijevanje odgovornosti“, naveo je Erdoğan.

Posebno je naglasio da proširenje Vijeća sigurnosti novim stalnim članicama, ukoliko bi one također dobile pravo veta, ne bi riješilo osnovni problem sadašnjeg sistema.

„U središtu ove mape puta treba biti ukidanje prava veta. Jer dodavanje novih privilegovanih članica Vijeću sigurnosti ne rješava problem koncentracije moći donošenja odluka u rukama nekoliko država, već proširuje opseg privilegovane strukture“, poručio je Erdoğan.

Prema njegovom prijedlogu, ukidanje veta trebalo bi biti i početna tačka i krajnji strateški cilj reforme Vijeća sigurnosti.

„Reforma ne može značiti davanje iste privilegije drugim državama. Unutar Generalne skupštine treba formirati široku koaliciju oko principa da nijedna država ne bi trebala imati moć da trajno opstruira volju većine međunarodne zajednice“, napisao je Erdoğan.

Turski predsjednik založio se i za drugačiji odnos između Vijeća sigurnosti i Generalne skupštine UN-a. Prema njegovoj zamisli, Vijeće sigurnosti ne bi imalo stalne članice, već bi njegove članove birala Generalna skupština na vremenski ograničene mandate.

Države koje bi željele novi mandat morale bi ponovo dobiti podršku većine članica UN-a.

„Ovlasti Generalne skupštine treba ojačati, a njen reprezentativni kapacitet i odgovornost prema Generalnoj skupštini treba povećati kroz strukturu u kojoj nema stalnih članica, članove Vijeća sigurnosti bira Generalna skupština na rotirajućim mandatima, a zemlje koje traže reizbor moraju ponovo steći povjerenje većine članica na izborima. Ne možemo graditi budući međunarodni poredak očuvanjem hijerarhija iz prošlosti“, naveo je.

Erdoğan smatra da su događaji tokom posljednjih 25 godina pokazali da nijedan odnos snaga niti međunarodni poredak nisu trajni. Sistem koji je trebao osigurati mir, stabilnost i zajednički prosperitet, prema njegovoj ocjeni, pokazao je ozbiljne nedostatke u sprečavanju novih ratova, smanjivanju nejednakosti i prilagođavanju promjenama globalnog odnosa snaga.

Ukazao je da se pojavljuju novi centri moći u ekonomiji, sigurnosti, tehnologiji i diplomatiji, dok međunarodne institucije te promjene ne prate jednakom brzinom.

Ratovi, klimatska kriza, ilegalne migracije i ekonomske ranjivosti, prema Erdoğanu, dodatno su pokazali značaj snažnih državnih institucija, otpornih ekonomija i odbrambenih kapaciteta. Istovremeno su sigurnost trgovine, logistike, transportnih pravaca i energetskih koridora postali još značajniji.

Posebno je ukazao na rast ekonomske težine Azije i zahtjeve afričkih država za većom zastupljenošću u međunarodnim institucijama, kao i na sve snažnije zahtjeve zemalja u razvoju da se njihovi interesi uzimaju u obzir prilikom donošenja globalnih odluka.

„Nije moguće riješiti probleme svake regije metodama određenim izvana. Vjerujemo da će pristupi zasnovani na volji uključenih zemalja, lokalnim uvjetima i zajedničkim interesima proizvesti trajnije i stabilnije rezultate“, naveo je Erdoğan.

Ocijenio je i da države koje raspolažu diplomatskim kapacitetima, ekonomskim resursima i mogućnošću komunikacije s različitim stranama trebaju imati veću ulogu u naporima za uspostavljanje mira i stabilnosti.

Erdoğan se osvrnuo i na ekonomske posljedice globalizacije, navodeći da očekivanja o ravnomjernijem širenju prosperiteta nisu u potpunosti ostvarena. Nejednakosti u prihodima su, prema njegovim riječima, produbljene, dok su tehnološke i ekonomske zavisnosti postale nova područja međunarodne konkurencije.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Erdoğan traži ukidanje veta u Vijeću sigurnosti UN-a: Svijet se ne može prepustiti volji nekoliko prijestolnica