Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Elmir Sadiković: Pad Vučićevog režima prilika je za bolje odnose s BiH

Redakcija Mostar

Govoreći o mogućim posljedicama političkih promjena u Srbiji, profesor Sadiković ocijenio je da bi one mogle predstavljati važnu priliku za unapređenje bilateralnih odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije, ali je naglasio da se ne trebaju očekivati trenutne i radikalne promjene.

U razgovoru za Hayat, Sadiković je izdvojio izazove koji očekuju nove političke snage, ali i potrebu za uspostavljanjem institucionalnih odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine

Promjena vlasti u Srbiji mogla bi otvoriti prostor za unapređenje odnosa sa susjednim državama, jačanje regionalne stabilnosti i drugačiji pristup pitanjima koja godinama opterećuju Zapadni Balkan. Ipak, stvarni dometi političkih promjena zavisit će od toga hoće li nove političke snage uspjeti izgraditi nezavisne institucije, uspostaviti vladavinu prava i napustiti praksu u kojoj se međudržavni odnosi zasnivaju na ličnim vezama političkih lidera.

O ovim temama govorio je profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković, gostujući u emisiji 7Plus na Hayat TV. Analizirajući politička dešavanja u Srbiji, Sadiković je ukazao na značaj demokratizacije tamošnjeg društva, ali i na mogućnosti koje bi promjena političkog kursa u Beogradu mogla otvoriti za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region.

Govoreći o mogućim posljedicama političkih promjena u Srbiji, profesor Sadiković ocijenio je da bi one mogle predstavljati važnu priliku za unapređenje bilateralnih odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije, ali je naglasio da se ne trebaju očekivati trenutne i radikalne promjene.

Kao posebno značajnu izdvojio je poruku predstavnika studentske liste o poštivanju međunarodnih sudskih presuda u vezi s genocidom u Srebrenici, ocijenivši da takav pristup može doprinijeti stvaranju pretpostavki za bolje međudržavne odnose.

"Ne trebamo očekivati neko radikalno distanciranje odnosa sa Rs ili odnosa sa srpskim narodom. To nije ni potrebno. Te odnose može Srbija imati, ali u okvirima Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine", poručio je Sadiković.

Prema njegovoj ocjeni, Srbija i Bosna i Hercegovina, kao susjedne države koje su snažno povezane ekonomskim, kulturnim i drugim vezama, imaju interes za stabilne i konstruktivne odnose. Njihovo unapređenje moglo bi doprinijeti ne samo regionalnoj stabilnosti nego i relaksaciji političkih odnosa unutar same Bosne i Hercegovine.

Profesor je, međutim, upozorio da će konkretni potezi zavisiti od kadrovskih rješenja u budućoj vlasti Srbije, kao i od toga kakav će vanjskopolitički pravac nove političke strukture izabrati.

Jedan od važnih dijelova razgovora odnosio se na političke veze Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, koje su godinama imale značajno mjesto u regionalnim političkim odnosima.

Sadiković je ukazao na razliku između institucionalne saradnje država i entiteta te odnosa koji se grade na ličnim vezama političkih lidera. Kao ilustraciju naveo je Vučićeve kontakte s Dodikom, ističući da takva praksa otvara pitanje načina na koji se oblikuju politički odnosi između Beograda i Banje Luke.

"To je personifikacija politike dva autoritarna lidera koji entitet, u slučaju Bosne i Hercegovine, i Republiku Srbiju kao državu u cjelini zapravo shvataju svojim ličnim vlasništvom i političke odnose ne grade na institucionalnom nivou, već na lično-interesnom nivou", kazao je Sadiković.

Prema njegovom mišljenju, promjena političkog kursa u Srbiji mogla bi stvoriti prostor za drugačiji pristup, zasnovan na poštivanju institucija, ustavnog poretka i međunarodnih obaveza.

Komentarišući evropski put Srbije i ulogu Evropske unije u tamošnjim političkim procesima, Sadiković je iznio kritički osvrt na odnos evropskih institucija prema vlasti Aleksandra Vučića.

Iako se deklarira kao zagovornik evropskih integracija, ocijenio je da je Evropska unija snosila dio odgovornosti za političke okolnosti u kojima se Srbija našla tokom prethodnih godina.

"Evropska unija je od 2012. godine, kada je Aleksandar Vučić preuzeo vlast, aktivno sudjelovala u učvršćivanju tog autoritarnog režima na vlast, posebno u vremenu mandata Angele Merkel", istakao je Sadiković.

Prema njegovoj ocjeni, takav odnos evropskih institucija doprinio je nezadovoljstvu dijela srbijanskog društva, uključujući studente i građane koji su zahtijevali političke promjene i demokratizaciju institucija.

Ipak, Sadiković smatra da se proces demokratizacije i izgradnje funkcionalnih institucija ne može posmatrati odvojeno od evropskih integracija. Upravo zbog toga, prema njegovom mišljenju, Evropska unija trebala bi pružiti konkretnu podršku novim političkim snagama ukoliko one budu spremne provoditi reforme i jačati vladavinu prava.

"Mislim da je taj proces demokratizacije, izgradnje demokratskih institucija, opet, ne može se odvojiti od procesa evropskih integracija", poručio je profesor.

Zaključujući ovu temu, Sadiković je ukazao na značaj dosljednog evropskog pristupa Zapadnom Balkanu, naglašavajući da podrška demokratskim promjenama treba biti praćena konkretnim djelovanjem, a ne samo političkim porukama.

Analiza profesora Elmira Sadikovića pokazuje da političke promjene u Srbiji nadilaze okvire unutrašnje politike te da bi njihovi efekti mogli biti značajni za cijeli Zapadni Balkan. Ipak, eventualno poboljšanje odnosa sa Bosnom i Hercegovinom zavisit će od spremnosti novih političkih aktera da poštuju međunarodne obaveze, grade institucionalnu saradnju i doprinesu jačanju demokratskih standarda.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno da odnosi sa Srbijom budu zasnovani na međusobnom poštivanju, suverenitetu i teritorijalnom integritetu, dok će konkretni potezi nove vlasti pokazati da li je riječ o suštinskom zaokretu ili tek o promjeni političke retorike.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.