Izmjene Krivičnog zakonika Rs kojima se kriminalizira javno isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine krše državne zakone i odluku Predsjedništva BiH o vojnim obilježjima, navodi vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis J. Crishock u polugodišnjem izvještaju Ujedinjenim nacijama, piše Istraga.ba.
Prema citiranim dijelovima izvještaja, izmjenama koje je Narodna skupština Rs usvojila 9. jula predviđene su kazne zatvora do tri godine, odnosno do pet godina ako je izazvan javni nered.
„Ove izmjene i dopune krše zakonodavstvo na državnom nivou, uključujući Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kao i odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o obilježjima u Oružanim snagama“, navodi Crishock.
U izvještaju se dodaje da Ustavni sud BiH preispituje sporne izmjene.
Crishock upozorava i na političke poruke Milorada Dodika kojima se osporava mogućnost zajedničkog života u BiH.
„Milorad Dodik je nastavio da naglašava navodnu nemogućnost mirnog suživota između Bošnjaka (muslimana) i Srba (kršćana), pozivajući se na narativ o sukobu civilizacija“, navedeno je u izvještaju.
Vlasti Rs, prema njegovoj ocjeni, nastavljaju zagovarati demontažu poslijedejtonskih reformi, predstavljajući je kao povratak na „izvorni“ Dejton, uz nagovještaje otcjepljenja ako njihovi politički zahtjevi ne budu ostvareni.
Poseban dio izvještaja odnosi se na veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i reakcije nakon njegove smrti. Crishock navodi da je članica Predsjedništva BiH iz entiteta Rs Željka Cvijanović pohvalila njegovu ratnu ulogu i kritikovala uslove pritvora.
Nasuprot tome, Željko Komšić kritikovao je prisustvo političkog rukovodstva Rs na sahrani, dok je Denis Bećirović osudio institucionalno veličanje Mladića kao uvredu žrtvama genocida.
U izvještaju se bilježe i pritisci na bošnjačke političke predstavnike zbog izjava povodom Mladićeve smrti. Prema Crishockovim navodima, u nekoliko slučajeva takvi sporovi završili su smjenama bošnjačkih zvaničnika.
Upozorio je i na murale koji veličaju osuđene ratne zločince u dijelovima Hercegovine i Rs te skrnavljenje pravoslavnih i katoličkih grobalja u Travniku i Novom Travniku. Navodi se da je Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona osudilo incidente i da su istrage u toku.
U Mostaru su, prema izvještaju, sporovi oko imenovanja i proporcionalne etničke zastupljenosti pogoršali odnose bošnjačkog i hrvatskog političkog bloka. Posljedice su bojkot sjednica Gradskog vijeća od Kluba Bošnjaka i teškoće u osiguravanju većine za ključne odluke.
Crishock posebno izdvaja otpuštanje 22 radnika JKP „Komunalno“, većinom Bošnjaka, te požar na deponiji Uborak kao događaje koji su dodatno zaoštrili odnose.
Obrađen je i spor oko Hrvatskog narodnog kazališta u Centralnoj zoni. U izvještaju se prenosi tvrdnja Medžlisa Islamske zajednice Mostar da lokacija obuhvata zemljište historijskog mezarja.
„Ovi sporovi dodatno su oslabili ionako krhko političko povjerenje između dvije strane i suzili prostor za kompromis“, navodi Crishock, povezujući ih s nastavkom neprovođenja Mostarskog sporazuma iz juna 2020. godine.
