DW podvukao crtu pod četiri godine vlasti: Od „historijskih iskoraka“ do blokada i izgubljenih miliona

Aktuelna vlast na državnom nivou mandat je počela najavama nove političke ere, brzih dogovora, ekonomskih reformi i „historijskog iskoraka“ prema Evropskoj uniji, a četiri godine kasnije Deutsche Welle podvlači crtu pod rezultate Vijeća ministara BiH.

U analizi objavljenoj danas, pred izbore 4. oktobra, DW navodi da je najveći politički uspjeh aktuelne vlasti ostvaren u martu 2024. godine, kada je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Tome je prethodilo usvajanje nekoliko važnih zakona, među kojima su Zakon o sprečavanju pranja novca i Zakon o sukobu interesa.

Međutim, početni reformski zamah nije nastavljen.

„Pregovarački okvir još nije usvojen, ime glavnog pregovarača nije usaglašeno, a ključni reformski uslovi Evropske komisije ponovo su na čekanju“, navodi DW. 

Posebno se izdvaja neuspjeh BiH da iskoristi sredstva iz evropskog Plana rasta za zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina ostala je jedina zemlja regiona koja nije na vrijeme dostavila potpunu Reformsku agendu. Zbog političkih sukoba oko nadležnosti i izostanka dogovora o reformama, navodi DW, BiH je već nepovratno izgubila 108 miliona eura, dok je ugrožen i pristup dodatnim sredstvima. 

Problemi nisu ostali ograničeni na evropske integracije.

DW podsjeća da je reforma pravosuđa predstavljana kao jedan od najvažnijih zadataka nove vlasti. Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću trebale su predstavljati važan reformski korak, ali je šira reforma ostala blokirana.

Jedno od ključnih neriješenih pitanja ostao je Zakon o sudovima BiH i sjedište apelacionog odjeljenja.

DW istovremeno ukazuje na izostanak značajnijih rezultata u borbi protiv visoke korupcije, kao i na mali broj optužnica zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. 

Bez političkog dogovora ostala je i izborna reforma.

Partneri u vlasti nisu uspjeli postići kompromis o izmjenama Izbornog zakona BiH i provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, pa je visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao takozvanim paketom integriteta.

Tim izmjenama otvoren je put uvođenju novih izbornih tehnologija radi sprečavanja izbornih prevara, dok su druga sporna pitanja ostala neriješena.

DW među problemima mandata izdvaja i stanje Oružanih snaga BiH.

Iako je budžet Ministarstva odbrane nominalno povećavan, dodatna sredstva uglavnom su korištena za troškove života i primanja pripadnika Oružanih snaga, dok je modernizacija, nabavka opreme i kapitalno ulaganje godinama odgađano zbog političkih neslaganja. DW

Još jedan od problema koji vlast nije riješila jeste finansiranje BHRT-a.

DW podsjeća da je osiguravanje finansijske održivosti i nezavisnosti javnog radiotelevizijskog sistema jedan od prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH.

„Dok se BHRT suočava s prijetnjom potpunog gašenja i finansijskim blokadama, Vijeće ministara nije ponudilo sistemsko rješenje niti je medijsku održivost stavilo u vrh reformske agende“, navodi DW. 

Analiza ipak bilježi i nekoliko konkretnih rezultata vlasti.

BiH je pristupila Deklaraciji o roamingu između EU i zapadnog Balkana, čime je započeto snižavanje cijena mobilnog interneta, dok su preko IDDEEA-e uspostavljeni mehanizmi za korištenje kvalifikovanog elektronskog potpisa i digitalnih usluga.

BHANSA je, također, u potpunosti preuzela kontrolu nad cjelokupnim zračnim prostorom Bosne i Hercegovine. 

DW na kraju mandata posebno izdvaja raskorak između političkih tema kojima su se bavile stranke vlasti i svakodnevnih ekonomskih problema stanovništva.

Dok su državna imovina, Južna interkonekcija, status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i druge političke teme proizvodile nove sukobe i blokade, troškovi života nastavili su rasti.

Prema podacima koje prenosi DW, prosječna neto plata u BiH pokriva tek približno polovinu sindikalne potrošačke korpe, koja je premašila 3.000 KM, dok se privreda istovremeno suočava s nedostatkom radne snage i nastavkom odlaska stanovništva.