Kako izraelski genocidni rat protiv Pojasa Gaze ulazi u svoju treću godinu, nameće se hitno pitanje - da li je premijer Benjamin Netanyahu nadmašio svoje prethodnike i postao najzloglasniji ratni zločinac u historiji Izraela?
Ova optužba nije samo retorička, jer je Južnoafrička Republika pokrenula slučaj pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), optužujući Izrael za počinjenje genocida u Gazi. Međunarodni krivični sud (ICC) takođe je izdao nalog za hapšenje Netanyahua zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti nad Palestincima u Gazi.
Sa desetinama hiljada ubijenih, cijelim četvrtima sravnjenim sa zemljom i međunarodnim institucijama koje dokumentuju sistematske napade na civile, kritičari tvrde da je Netanyahu možda prešao granice koje čak ni prethodni izraelski lideri, poznati po brutalnosti, nisu.
Historija nasilja i raseljavanja
Optužba za genocid ne dolazi iz vakuuma, ona je ukorijenjena u dugoj historiji ratova, raseljavanja i sistematskog nasilja koje je Izrael provodio nad Palestincima.
Pod vodstvom Davida Ben-Guriona, prvog izraelskog premijera, rat 1948. godine, koji Palestinci nazivaju Nakba ili katastrofa, doveo je do masovnog raseljavanja 750.000 Palestinaca i depopulacije ili uništenja preko 400 sela.
Plan Dalet, vojna strategija osmišljena 1948. godine, odobrila je operacije usmjerene na osiguranje jevrejske kontrole nad spornim područjima, često istjerivanjem ili zastrašivanjem palestinskih civila. Incidenti poput masakra u Deir Yassinu u aprilu 1948, gdje su cionističke milicije ubile preko 100 mještana, postali su simbol šireg nasilja tog perioda.
Izraelski akademik Neve Gordon izjavio je da je jedini izraelski lider koji se može uporediti s Netanyahuom Ben-Gurion, pod čijim je nadzorom provedena Nakba, tokom koje je, prema njegovim riječima, protjerano 750.000 Palestinaca, a oko 13.000 ubijeno.
- Danas imamo situaciju gdje je gotovo 1,9 miliona ljudi raseljeno, mnogi više puta, neki i deset puta. Imamo preko 66.000 ubijenih, među njima više od 18.000 djece. A, to je bez broja nestalih i onih pod ruševinama - rekao je Gordon.
Ariel Sharon i naslijeđe nekažnjivosti
Ako je Ben-Gurion postavio temelje raseljavanja, Ariel Sharon je utjelovio upotrebu nadmoćne sile i nepoštivanje života civila. Kao komandant 101. Jedinice Sharon je predvodio ozloglašeni napad 1953. godine na selo Qibya na Zapadnoj obali, gdje su izraelske snage ubile 69 civila, uglavnom žena i djece, te srušile više od 40 kuća.
Skoro tri decenije kasnije, kao ministar odbrane tokom izraelske invazije na Liban 1982, Sharon je ponovo postao sinonim za zločine. Nakon što su izraelske snage opkolile izbjegličke kampove Sabra i Shatila u Bejrutu, savezničke milicije su masakrirale više od 3.000 palestinskih civila, prema Interaktivnoj enciklopediji palestinskog pitanja.
Izraelska Kahanova komisija proglasila je Sharona indirektno odgovornim jer je ignorisao opasnost od masakara i nije djelovao da ih spriječi. Iako je podnio ostavku kao ministar odbrane, kasnije je postao premijer, kojeg su mnogi u Izraelu pamtili kao "Buldožera".
Za Palestince i veći dio arapskog svijeta, Sharon je predstavljao nekažnjivost, čovjeka umiješanog u masakre i širenje naselja, koji nikada nije odgovarao pred sudom. Njegova karijera pokazuje kako izraelski lideri mogu biti kritikovani kod kuće, a ipak politički slavljeni, bez međunarodne odgovornosti.
Netanyahuov dosije
Za razliku od Ben-Guriona, Netanyahu nije osnivač države, za razliku od Sharona, nije vojni komandant sa nekoliko ozloglašenih epizoda. Njegova zloglasnost dolazi iz dužine vladavine i kumulativne razmjere razaranja pod njegovim vodstvom.
Kao najdugovječniji izraelski premijer, Netanyahu je nadgledao niz ratova protiv Gaze i to 2008–09, 2014, 2021, i genocid koji je započeo nakon oktobra 2023. godine.
Prema procjenama Ujedinjenih nacija, više od 40.000 Palestinaca ubijeno je u prvoj godini bombardovanja i kopnenih ofanziva, a većina su žene i djeca. Civilna infrastruktura, uključujući bolnice, škole, univerzitete i vodne objekte, sistematski je uništena.
U govoru iz decembra 2023, Netanyahu je pozvao na uništenje naroda Amaleka, što su kritičari protumačili kao dehumanizaciju Palestinaca i opravdanje za istrebljenje.
- Nivo nasilja, uništenje čitavog zdravstvenog sistema u Gazi, obrazovnog sistema, univerziteta, institucija vlasti, taj nivo nasilja je bez presedana. Netanyahu je lider koji zaista provodi genocid. I zbog toga se nadam da će mu se suditi u Hagu - rekao je Gordon.
Doba međunarodne odgovornosti
Ono što Netanyahua čini posebnim jeste spoj razmjera zločina, namjere i globalnog nadzora. U vrijeme Ben-Guriona, međunarodno pravo je tek bilo u povoju. Sharon je suočen samo s domaćom istragom 1980-ih.
Netanyahu, nasuprot tome, djeluje u eri instant dokumentacije, svaki napad je snimljen, svaka izjava arhivirana, međunarodni sudovi aktivno uključeni.
ICJ je već izdao privremene mjere kojima se Izraelu naređuje da spriječi genocidne akte – mjere koje je Netanyahu ignorirao. U međuvremenu, ICC istražuje izraelske zvaničnike, uključujući Netanyahua, zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
- U njegovom slučaju, međunarodna odgovornost bi značila da bi prvo bio uhapšen, pa izveden pred sud u Hagu, gdje bi mu se sudilo za uništenje Gaze - rekao je Gordon.
- Smatram da bi sud našao da je kriv i da bi ostatak života proveo iza rešetaka. Ne mislim da će se to zaista desiti, ali to bi bila pravedna presuda - dodao je.
