Bivši diplomata Mirza Hajrić govorio je za N1 o zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, odnosima u regionu, nastupu bh. zvaničnika na međunarodnoj sceni, evropskom putu Bosne i Hercegovine, predstojećim izborima, ali i ulozi međunarodne zajednice u političkim procesima u zemlji.
Osvrćući se na obraćanja predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pred Generalnom skupštinom UN-a, Hajrić je kazao da je dobro što postoji, kako je naveo, civiliziran stav prema sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
„To nije samo pitanje predsjednika BiH i Hrvatske, nego mislim da je veliki broj državnika, predstavnika međunarodne zajednice, reagovao na sličan ili isti način. Pitanje je samo intenziteta“, kazao je Hajrić.
Govoreći o Plenkovićevom nastupu, Hajrić je rekao da je situacija u Hrvatskoj dodatno podgrijana nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio nabavku raketa srednjeg dometa koje bi, kako je naveo Hajrić, mogle ugroziti mnoge gradove i regije u Hrvatskoj.
Kada je riječ o Bećirovićevom obraćanju, Hajrić smatra da je riječ o „vrlo korektnoj, lijepo upakovanoj izjavi koja se bazira na činjenicama“.
Bećirović je tokom obraćanja Generalnoj skupštini UN-a, između ostalog, kritikovao veličanje Ratka Mladića u Srbiji i pozvao UN, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere na konkretne korake protiv institucionalnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
„Generalna osuda svjetske javnosti je da je Srbija sebi upisala jedan veliki minus odnosom države prema sahrani Ratka Mladića“, ocijenio je Hajrić.
Komentarisao je i Bećirovićevu izjavu da Srbija nije napustila ideologiju i politike koje vode ka agresiji i genocidu.
„Generalna skupština UN-a je mjesto gdje treba takve stvari reći. Mi treba da govorimo, iako je diplomatija, ali s otvorenim rukavicama“, kazao je.
Hajrić je podsjetio da je Mladić bio komandant Vojske Rs te je njegovu ulogu povezao s provođenjem politike iz devedesetih godina.
„Mislim da to nije pitanje da li će bh. patriota reći da je predsjednik Bećirović održao dobar, sadržajan govor, nego mislim da je to govor i stav baziran na činjenicama i Međunarodnog suda, suda Ujedinjenih nacija, na čijoj Generalnoj skupštini su izrečeni takvi stavovi u ime Bosne i Hercegovine“, rekao je Hajrić.
Hajrić: Ne treba se ustručavati da stvari nazovemo pravim imenom
Hajrić smatra da se od snažnih poruka izrečenih pred Generalnom skupštinom UN-a mogu očekivati i određene posljedice.
„Kada izrečete tako jake stavove koji odzvanjaju jače nego izražavanje zabrinutosti na koje smo navikli od strane međunarodne zajednice, onda se pokrene čitav niz mogućih konsekvenci, uključujući moguće sankcije i sve ostalo što stoji u repertoaru, u arsenalu kazni i pojedinih država u bilateralnim odnosima i međunarodne zajednice“, rekao je.
Dodao je da, prema njegovom mišljenju, postoji razlog da se očekuje odgovornost zbog načina na koji je organizovana Mladićeva sahrana.
Kada je riječ o mogućim reakcijama Evropske unije prema Srbiji, Hajrić smatra da bi, prema standardima EU, neka vrsta sankcije odnosno kažnjavanja za takvo ponašanje morala uslijediti. Ipak, ne vjeruje da će se to dogoditi.
Kritikovao je rukovodstvo Evropske komisije, navodeći da njeni zvaničnici, prema njegovoj ocjeni, ne pokazuju dovoljno liderstva.
Podijeljena vanjska politika BiH
Jedna od tema razgovora bio je i nastup Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni, odnosno različite poruke koje bh. zvaničnici šalju iz Njujorka i Vašingtona.
Komentarišući tvrdnje iz Rs da Bećirović nije imao usaglašenu platformu Predsjedništva BiH za nastup, Hajrić je kazao da je nedostatak jedinstvenog stava politička realnost Bosne i Hercegovine.
„Nažalost, mi nemamo mogućnost da u okviru Predsjedništva ostvarimo jedinstven stav koji bi zaštitio interese države Bosne i Hercegovine, jer u Predsjedništvu sjedi osoba kojoj je cilj da razgradi što je moguće više od države Bosne i Hercegovine“, kazao je Hajrić.
Osvrnuo se i na izjavu Ane Trišić-Babić, vršiteljice dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske, koja je kritikovala Bećirovićev nastup bez konsenzusa Predsjedništva.
„Žali se što Denis Bećirović nema platformu Predsjedništva za nastup, a onda kaže da je nema dvadeset godina. I, naravno, želja bi bila tih u Rs da Bosna i Hercegovina i ne govori, da umukne. A to ne vidim da će se desiti“, rekao je.
Prema njegovim riječima, bh. zvaničnici koji su lojalni državi nastavit će djelovati na takav način dok se ne postigne „prihvatljiv konsenzus koji štiti interese Bosne i Hercegovine“.
O Plenkovićevim porukama i „legitimnom predstavljanju“
Hajrić je komentarisao i dio Plenkovićevog obraćanja u kojem je hrvatski premijer govorio o položaju Hrvata u BiH i legitimnom političkom predstavljanju.
Hajrić je naveo primjere bivših hrvatskih predsjednika koji nisu dolazili iz HDZ-a, poput Stipe Mesića, Ive Josipovića i Zorana Milanovića, postavljajući pitanje zašto se isti princip političke konkurencije ne bi primjenjivao i u BiH.
Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH, naveo je da Ustav propisuje da jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin predstavljaju Bosnu i Hercegovinu.
„Ne predstavljaju narode Bosne i Hercegovine. Prema tome, legalno je stvar potpuno čista, ali se mi dvadeset godina vrtimo oko svog repa raspravljajući o nekakvom legitimnom predstavljanju“, rekao je Hajrić.
Govoreći o zastupljenosti Hrvata u institucijama, Hajrić je iznio niz kritika na račun politike HDZ-a BiH, tvrdeći da ta stranka štiti interese uske grupe i da njena politika nije dovoljno usmjerena prema Hrvatima koji žive izvan zapadne Hercegovine.
