Ćerimagić: Od proširenja EU nema ništa. Moguć "model Švicarske"

Redakcija Mostar

Smatram da ne treba očekivati ubrzo značajne promjene u pristupu Berlina prema proširenju i zapadnom Balkanu", poručuje dalje sagovornik Politicki.ba.

"Merz je tada zaključio da traži isključivo načine za dublju integraciju evropskih i susjednih zemalja u strukture EU i mehanizme donošenja odluka, naglašavajući da to ne smije stvoriti dojam članstva drugog reda". 

Novi, najvjerovatniji kancelar Njemačke Friedrich Merz (CDU) nije sklon proširenju Evropske unije i prijemu bilo koje od država (zapadnog Balkana) u skorije vrijeme.

Merz je stava da za "proširenje EU trebati jako dosta vremena".

Dok se to ne dogodi, "moramo prevazići strogu distinkciju između toga da je kandidatkinja u potpunosti izvan ili u članstvu u EU."

Stariji analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adnan Ćerimagić u razgovoru za Politicki.ba prenio je detalje razgovora koje je nedavno imao s Merzom.

Kaže da mu je najvjerovatniji budući kancelar Njemačke rekao, u trominutnom odgovoru, da je njegovo razmišljanje "donekle pod utjecajem struktura Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) koje smo nekad imali ... te onoga što su Schauble i Lamers jednom napisali o koncentričnim krugovima oko EU". 

Ćerimagić kaže da je Merz tada spomenuo Švicarsku kao primjer, s njezinim Schengenskim i asocijacijskim sporazumima, te je sugerirao da se ovaj pristup treba proširiti i na druge zemlje, ne samo zemlje zapadnog Balkana. 

"Merz je tada zaključio da traži isključivo načine za dublju integraciju evropskih i susjednih zemalja u strukture EU i mehanizme donošenja odluka, naglašavajući da to ne smije stvoriti dojam članstva drugog reda. 

Također je napomenuo da je ovu stvar detaljno raspravljao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. 

Međutim, osim ako se ne dogodi nešto značajno, malo je vjerovatno da će EU osjetiti potrebu da raspravlja o svojoj strateškoj poziciji prema širenju EU-a prije nego što započne pregovori o sljedećem finansijskom okviru ili nekoj vrsti plana rasta 2.0. 

Teško je predvidjeti kakvo će onda biti raspoloženje i stavovi u Berlinu, Parizu i drugdje", kaže Ćerimagić za Politicki.ba.

On upozorava da su pred novom vladom Njemačke, ko god je formira, veliki izazovi.

"Njemačka ekonomija je značajnoj krizi, odnosi sa SAD-om ušli su u novu i nepredvidljivu fazu, i prema najavama Merza, Njemačka i EU morat će se spremiti za kakvo-takvo političko, sigurnosnog i ekonomskog "osamostaljivanja" od SAD-a.

Za zemlje zapadnog Balkana i BiH to znači da u ovom trenutku, kratkoročno, neće biti prioritet Berlina. Konkretnije detalje o stavu koalicije prema politici proširenja EU mogle bi se pojavit najranije tokom pregovora i finalizacije koalicijskog sporazuma.

Smatram da ne treba očekivati ubrzo značajne promjene u pristupu Berlina prema proširenju i zapadnom Balkanu", poručuje dalje sagovornik Politicki.ba. 

Ćerimagić ističe da je proces proširenja sve sporiji i sporiji. Poglavlja se otvaraju ili zatvaraju dva do tri puta godišnje sa nekoliko kandidata.

EU je sada uvela i Plana rasta.

Sve to omogućava "da EU i Brisel zadrže jasno definiranu politiku do kraja 2027. godine". 

Upitan da li bi takvu politiku rezerviranosti prema širenju EU nove njemačke vlade mogli promijeniti socijaldemokrati, Ćerimagić kaže da oni nisu uspjeli i u vladi koju su vodili, a koja je na odlasku ovo pitanje postaviti kao iole važno.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.