Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine saopćili su da nijedna prijava ne ostaje bez reakcije pravosuđa, ali priznaju da rezultati u procesuiranju korupcije moraju biti znatno bolji, posebno kada je riječ o visokoj korupciji.
Strah od otkaza, nepovjerenje u institucije i izostanak stvarne zaštite ključni su razlozi zbog kojih građani u Bosni i Hercegovini rijetko prijavljuju korupciju.
Kako izvještava Radio Slobodna Evropa, radnik jednog javnog preduzeća u Banjoj Luci, čiji identitet nije otkriven, tvrdi da godinama svjedoči sumnjivim javnim nabavkama i preplaćivanju materijala, ali da zaposleni uglavnom šute zbog straha ili ličnog interesa.
Prema podacima Transparency Internationala Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, više od polovine prijava za korupciju završi bez istrage, dok se gotovo trećina obustavi i nakon pokretanja postupka. Broj istraga za korupciju pao je sa 618 u 2016. na 359 u 2025. godini.
Kao jedan od glavnih problema navodi se nedovoljna zaštita prijavitelja korupcije. Zaposlenik sarajevskog komunalnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" Samir Nuhbegović izjavio je da mu status zaštićenog prijavitelja nije pružio stvarnu sigurnost, navodeći da je nakon prijava nezakonitosti dobio otkaz, ali se sudskim putem vratio na posao.
Iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine upozoravaju da se visoka korupcija gotovo i ne procesuira, te da mali broj optužnica šalje poruku da se korupcija isplati.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine saopćili su da nijedna prijava ne ostaje bez reakcije pravosuđa, ali priznaju da rezultati u procesuiranju korupcije moraju biti znatno bolji, posebno kada je riječ o visokoj korupciji.
I Evropska komisija u izvještaju za 2025. godinu navodi da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, upozoravajući na političko uplitanje u pravosuđe i obilježja "zarobljene države".
