Bičakčić upozorava na kritičnu zimu: Elektroprivredama prijeti skup uvoz struje, termoelektrane u problemima

Elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine ulazi u posljednja tri mjeseca 2026. godine suočen s ozbiljnim problemima u proizvodnji električne energije, zbog čega bi domaće elektroprivrede mogle biti prisiljene na povećan uvoz struje po izuzetno visokim cijenama.

Na takav razvoj situacije upozorio je Edhem Bičakčić, stručnjak za energetiku i počasni član Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (CIGRE), predstavljajući rezultate elektroenergetskog sektora za prvih devet mjeseci ove godine.

Iako statistički pokazatelji za period od januara do septembra bilježe rast ukupne proizvodnje električne energije, Bičakčić upozorava da su se okolnosti tokom jeseni znatno pogoršale.

Posebno zabrinjavaju stanje hidroakumulacija, nedostatak uglja i problemi u radu termoelektrana.

Prema njegovim riječima, akumulacija Hidroelektrane Jablanica potpuno je ispražnjena, dok je proizvodnja iz hidroelektrana nakon ljetne i jesenske suše svedena na minimum.

Istovremeno, Termoelektrana Ugljevik češće je izvan pogona nego što proizvodi električnu energiju, dok rad Termoelektrane Gacko karakterizira velika neizvjesnost.

„Elektroenergetska situacija za posljednji kvartal bit će posebno kritična. Zbog hroničnog nedostatka uglja u javnim preduzećima očekuje se oslanjanje na uvoz po visokim berzanskim cijenama, što će ugroziti finansijske rezultate elektroprivreda u Sarajevu i Trebinju“, upozorio je Bičakčić.

Dodatni pritisak predstavlja nagli rast cijena električne energije na tržištu. Tokom oktobra berzanske cijene dostizale su približno 250 do 300 eura po megavatsatu.

Bičakčić takvo poskupljenje povezuje s povećanom potražnjom za električnom energijom zbog grijanja, ali i nepovoljnim hidrološkim prilikama te nedostatkom uglja.

Podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da je Bosna i Hercegovina proizvela ukupno 9,85 teravatsati električne energije, što je povećanje od 2,6 posto u odnosu na isti period 2025. godine.

Najveći doprinos rastu proizvodnje dale su hidroelektrane, zahvaljujući povoljnim hidrološkim uslovima početkom godine.

Njihova proizvodnja dostigla je 3,93 teravatsata, odnosno 27,3 posto više nego godinu ranije.

Nasuprot tome, termoelektrane su zabilježile značajan pad. Proizvele su 4,93 teravatsata električne energije, što predstavlja smanjenje od 12,9 posto.

Glavni uzroci su nedovoljne količine uglja i slaba pogonska spremnost pojedinih proizvodnih blokova.

Pozitivni rezultati zabilježeni su u sektoru obnovljivih izvora energije. Vjetroelektrane i solarne elektrane priključene na prijenosnu mrežu proizvele su ukupno jedan teravatsat električne energije, što je povećanje od 15,1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Rast je prvenstveno posljedica priključenja novih proizvodnih kapaciteta koje su izgradili privatni investitori.

Bičakčić je naglasio da navedeni podaci ne obuhvataju proizvodnju solarnih i drugih elektrana priključenih na distributivnu mrežu.

U prvih devet mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina zadržala je status neto izvoznika električne energije.

Ukupan fizički izvoz iznosio je 5,57 teravatsati, što je povećanje od 7,1 posto, dok je uvoz dostigao 3,50 teravatsati i ostao približno na prošlogodišnjem nivou.

Neto izvoz iznosio je 2,07 teravatsati, odnosno 21,8 posto više nego u istom periodu 2025. godine.

Međutim, finansijski pokazatelji otkrivaju drugačiju sliku.

Vrijednost izvoza električne energije iznosila je 509 miliona KM, što je čak 22,3 posto manje nego prethodne godine, uprkos povećanju izvezenih količina.

Istovremeno, za uvoz električne energije izdvojena su 254 miliona KM, odnosno 47,4 posto manje nego godinu ranije.

Ukupna domaća potrošnja električne energije u prvih devet mjeseci dostigla je 7,82 teravatsata i ostala na približno istom nivou kao prošle godine.

Bičakčić je ocijenio da su ukupni rezultati elektroenergetskog sektora za devet mjeseci povoljniji nego 2025. godine, prvenstveno zahvaljujući dobroj hidrologiji početkom godine i povećanju proizvodnje iz novih vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Ipak, upozorio je da se takvi rezultati ne mogu preslikati na završnicu godine, kada se elektroenergetski sistem suočava s minimalnom proizvodnjom hidroelektrana, nestabilnim radom termoelektrana i mogućnošću skupog uvoza električne energije.