BiH bi mogla čekati do 2045. da bude očišćena od mina: Deminera upola manje, donatorski novac nestaje

Bosna i Hercegovina više od tri decenije nakon završetka rata i dalje ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se istovremeno suočava s ozbiljnim nedostatkom deminera i smanjenjem međunarodne donatorske pomoći, prenosi Politicki.ba.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom ove godine pod minskom opasnošću bilo je približno 774 kvadratna kilometra. Tokom godine očišćeno je oko 18 kvadratnih kilometara, pa je trenutna procjena smanjena na oko 756 kvadratnih kilometara.

Problem, međutim, nije samo površina koju tek treba očistiti. Broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje dramatično je smanjen. U BiH ih je trenutno oko 1.100, dok ih je prije pandemije koronavirusa bilo više od 2.000.

Postojeći kadar istovremeno stari, a interes mladih za jedan od najopasnijih poslova u zemlji sve je manji. Federalna uprava civilne zaštite trenutno ima 124 zaposlenika u Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava. U devet deminerskih timova angažirano je 59 deminera, osam vođa timova i devet medicinara.

Šef Odsjeka za deminiranje FUCZ-a Muamer Husilović upozorio je da veliki broj ljudi ovaj posao radi duže od dvije decenije i da će uskoro steći uslove za penzionisanje.

„Prilikom prijema deminera u FUCZ primjetno je smanjenje interesovanja i broja prijava“, naveo je Husilović.

Sličan problem postoji i u Rs. U sektoru za deminiranje Republičke uprave civilne zaštite trenutno radi 70 pripadnika, a većinu čine iskusni kadrovi stariji od 40 godina.

„To jasno ukazuje na prirodnu smjenu generacija i potvrđuje da je privlačenje mladih ljudi u ovu visokorizičnu profesiju realan izazov za budućnost“, upozorili su iz Uprave.

Dodatni problem predstavlja novac. Međunarodna donatorska pomoć za razminiranje posljednjih godina značajno se smanjuje. UNDP je potvrdio da se povlače i organizacije koje su godinama učestvovale u protuminskim aktivnostima u BiH, među kojima su Norwegian People's Aid i Mines Advisory Group, navodi Politicki.ba.

Zbog toga bi ključnu ulogu mogao imati novi zakon o protuminskom djelovanju koji je još u procesu usaglašavanja. Jedna od najvažnijih predloženih promjena jeste uvođenje obaveze da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt za protuminsko djelovanje izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava.

Prema računici Ministarstva civilnih poslova BiH, takvo izdvajanje na osnovu budžeta za 2026. osiguralo bi približno 60 posto novca potrebnog za godišnje čišćenje 75 kvadratnih kilometara. Za ostvarenje tog cilja godišnje bi bilo potrebno oko 61 milion KM.

Ministarstvo finansija i trezora BiH izračunalo je da bi 0,2 posto samo budžeta institucija BiH za ovu godinu iznosilo 3,161 milion KM. Preostali novac morao bi se osigurati iz entitetskih i drugih domaćih izvora te međunarodne pomoći.

Državni nivo već je odobrio višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja vrijedan dva miliona KM. Za 2025. i 2026. predviđeno je po 650.000 KM, a za 2027. godinu 700.000 KM.

„Naš cilj mora biti da se odnos postupno mijenja, od dominantne ovisnosti o donatorima prema održivom domaćem finansiranju uz međunarodno partnerstvo“, poručili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Plan za period od 2027. do 2032. predviđa vraćanje približno 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. BHMAC smatra da bi, uz stabilno finansiranje predviđeno novim zakonom, kapacitet mogao biti povećan na 75 do 80 kvadratnih kilometara godišnje.

Trenutni kapacitet deminerskih organizacija je između 50 i 55 kvadratnih kilometara godišnje. Za njegovo ozbiljnije povećanje trebalo bi najmanje godinu do dvije, prije svega zbog potrebe za zapošljavanjem i obukom novih deminera te nabavkom opreme.

Razlika između dva scenarija je ogromna. Prema procjeni BHMAC-a, uz novi zakon, stabilno finansiranje i povećanje operativnih kapaciteta, proces bi u najboljem slučaju mogao biti završen do kraja 2036. godine.

Ako zakon ne bude usvojen, broj deminera nastavi padati, a međunarodna pomoć se bude dalje smanjivala, konačno uklanjanje minske opasnosti moglo bi se pomjeriti približno do 2045. godine.

Iz Ministarstva civilnih poslova upozoravaju i da prethodni planovi pokazuju koliko je teško određivati rokove bez osiguranog novca i ljudi. Godišnji planovi razminiranja prethodnih godina uglavnom su ostvarivani u rasponu od samo 20 do 30 posto.

„Iza procjene moraju stajati realni finansijski, ljudski i operativni kapaciteti. Upravo je to jedan od problema koji smo imali prethodnih godina“, naveli su iz Ministarstva, stoji u tekstu koji donosi Politicki.ba.