Stradner: Vašingtonu ponestaje strpljenja s Vučićem, sankcije i zamrzavanje strateškog dijaloga više nisu isključeni

Istraživačica Foundation for Defense of Democracies (FDD) Ivana Stradner upozorila je da Vašingtonu ponestaje strpljenja s vlastima Aleksandra Vučića zbog, kako je navela, neispunjenih obećanja, stanja demokratije u Srbiji i djelovanja Beograda koje smatra štetnim za regionalnu stabilnost.

Stradner je to iznijela u intervjuu objavljenom 19. septembra, nekoliko dana nakon što je u američkom Kongresu učestvovala na brifingu Counter-Kleptocracy Caucusa posvećenom Srbiji i zapadnom Balkanu.

Prema njenoj ocjeni, među mogućnostima koje bi Vašington mogao razmatrati više nisu isključeni zamrzavanje strateškog dijaloga SAD-a i Srbije i sankcije ukoliko vlasti u Beogradu nastave sadašnjim putem.

Stradner smatra da vlast Aleksandra Vučića trenutno nije spremna osigurati uslove za slobodne i poštene izbore te da će za promjenu njenog ponašanja biti potreban snažniji međunarodni pritisak.

Posebno je ukazala na potrebu koordiniranog djelovanja Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pred izbore u Srbiji. Prema njenoj ocjeni, Beogradu bi trebalo jasno staviti do znanja da bilo kakva upotreba sile tokom izbornog procesa neće biti tolerirana.

Stradner je pitanje demokratije i vladavine prava povezala i s budućim američkim ekonomskim odnosom prema Srbiji, poručujući da SAD „ne ulaže kapital u zemlje bez vladavine prava“.

Njene nove poruke nadovezuju se na znatno detaljnije preporuke koje je 16. septembra iznijela pred Counter-Kleptocracy Caucusom u Kongresu SAD-a. FDD je nakon brifinga objavio njeno kompletno pripremljeno izlaganje.

Stradner je pred članovima Kongresa upozorila da će izbori u Srbiji 25. oktobra predstavljati test mogućnosti građana da svoja politička prava ostvaruju bez prisile, zastrašivanja i stranog miješanja.

„Integritet ovih izbora imat će posljedice daleko izvan ishoda jednog glasanja. To će biti test mogu li građani Srbije ostvarivati svoja demokratska prava bez prisile, zastrašivanja i stranih pokušaja uticaja na njihov politički izbor“, navela je Stradner u pripremljenom izlaganju.

Ona je pred Kongresom zatražila korištenje finansijskih sankcija i viznih ograničenja protiv osoba za koje američke vlasti utvrde da su odgovorne za korupciju, političko nasilje, podrivanje demokratskih institucija ili regionalne stabilnosti.

Poseban dio njenog izlaganja odnosio se na Rusiju. Stradner smatra da bi SAD trebao prestati odobravati izuzeća od sankcija za Naftnu industriju Srbije i insistirati na potpunom uklanjanju ruskog vlasništva i kontrole nad kompanijom.

Istovremeno je zatražila da američka ministarstva finansija i trgovine identificiraju kompanije, posrednike, špeditere i finansijske institucije koje, prema njenim tvrdnjama, koriste Srbiju za transfer kontrolirane robe, tehnologije dvostruke namjene i drugih komponenti prema Rusiji i Iranu.

Stradner je upozorila i na rastući kineski uticaj. Kao primjere navela je srbijansku nabavku kineske vojne opreme i korištenje tehnologije kompanije Huawei za videonadzor.

U njenom izlaganju pred Kongresom posebno mjesto imao je i Iran, uključujući jačanje tehnološke saradnje Beograda i Teherana.

Stradner je podržala i SRBIJA Act, prijedlog zakona usmjeren na vladavinu prava, institucionalnu odgovornost i stanje demokratije u Srbiji.

Njene poruke bile su dio šire rasprave na kongresnom brifingu na kojem su, uz domaćina, republikanskog kongresmena Joea Wilsona, učestvovali Luke Coffey iz Hudson Institutea i Reuf Bajrović iz U.S.-Europe Alliance.

Wilson je nakon brifinga također upozorio na političku represiju, stanje medija i nadzor građana u Srbiji, dok je Coffey Srbiju opisao kao „glavno rusko uporište na Balkanu“. Bajrović je svoje izlaganje prvenstveno usmjerio na posljedice politike koju je nazvao „stabilokratijom“ prema zapadnom Balkanu, posebno prema Bosni i Hercegovini.