"Čak ni misija OESS-a nije uspjela osigurati trajnu i sigurnu liniju razdvajanja duž fronta. Nadati se da će ovaj put biti drugačije moglo bi biti uzaludno", zaključio je Seleznjev.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u nedjelju navečer na platformi X potvrdio svoj dolazak: "U četvrtak ću čekati Putina u Istanbulu, lično".
Ranije je objavljeno da Sjedinjene Američke Države predlažu formiranje demilitarizirane zone u Ukrajini koju bi zajednički nadzirale Ukrajina i Rusija. Riječ je o području koje se proteže 15 kilometara s obje strane trenutne linije fronta između ukrajinskih i ruskih snaga.
Ovu ideju iznio je specijalni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu, bivši general Keith Kellogg, u intervjuu za Fox News. "To znači da će se stvoriti jasno kontrolisana zona širine 30 kilometara. Moguća kršenja će biti registrovana", rekao je američki izaslanik, dodavši da bi sigurnosni pojas mogla nadzirati "koalicija voljnih". Čini se da je Ukrajina otvorena za ideju privremene demilitarizacije tog područja, piše Deutsche Welle.
General Kellogg je dalje izjavio da bi Ukrajina s vremenom mogla ponovo preuzeti izgubljene teritorije, kao što je to bio slučaj s Njemačkom, koja je nakon Drugog svjetskog rata bila podijeljena na dvije države, a potom ujedinjena 1990. godine.
Naveo je i primjer baltičkih država koje su bile anektirane u sastav SSSR-a, ali Zapad tu aneksiju nikada nije priznao. "Teritorija koju trenutno držite i za koju ste se borili pripada vama, a šta će biti za pet ili deset godina, to je drugo pitanje. To znači zamrzavanje borbi na sadašnjim pozicijama. A upravo na to su Ukrajinci spremni", poručio je Kellogg.
Hoće li Ukrajinci zamrznuti rat?
U trenutku objave ovog članka, službeni Kijev se još nije oglasio po ovom pitanju. Taras Šamajda, čelnik pokreta Prostor slobode, zatražio je zvanično objašnjenje Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine o tome da li je zemlja zaista spremna povući svoje trupe 15 kilometara unazad i koja tačno područja treba demilitarizirati.
Pitanja koja Šamajda postavlja uključuju: Po kojim zakonima bi se upravljalo tim prostorom? Kakve bi vlasti tamo djelovale? Kako bi izgledala misija stranih trupa u toj zoni? Da li bi te trupe dolazile iz neutralnih zemalja ili iz onih koje podržavaju Rusiju? "Šta bi te trupe učinile ako bi Rusi iznenada pokušali zauzeti cijeli ili dio tog 30-kilometarskog sigurnosnog pojasa?", pitao je Šamajda na svojoj Facebook stranici. Na ova pitanja još nema odgovora.
Petro Burkovski, izvršni direktor ukrajinske fondacije Demokratske inicijative Ilka Kučeriva, smatra da je američki prijedlog razuman i da bi ga Ukrajina mogla prihvatiti. Kao pozitivan historijski presedan navodi sporazum iz Camp Davida iz 1979. godine između Egipta i Izraela, gdje je uspostavljena demilitarizirana zona pod kontrolom američkih posmatrača, a vojske razdvojene nakon sklapanja primirja.
Prema Burkovskom, povlačenje trupa i privremeno primirje mogli bi biti prvi konkretni koraci ka okončanju rata. Teoretski, tridesetodnevni prekid vatre i uspostava 30-kilometarske demilitarizirane zone su mogući. Ipak, ključni preduslov je pristanak Rusije, koja do sada nije pokazala spremnost za takav korak. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da "još nije čuo nikakvu izjavu iz Kijeva o želji za demilitariziranom zonom".
Oleksandr Chara, izvršni direktor Centra za odbrambene strategije u Kijevu, rekao je da američki prijedlog o demilitariziranoj zoni ostaje samo "ideja na papiru". "Rusija ima resurse i ima cilj. Neće stati dok se ne predamo. Mogu kombinovati diplomatske strategije dok Amerikanci nastavljaju pritiskati nas. U međuvremenu će evropska koalicija koja nas podržava biti razorena. A istovremeno nas nastavljaju ubijati", rekao je Chara.
Vladislav Seleznjev, vojni novinar i bivši šef službe za odnose s javnošću Glavnog štaba ukrajinske vojske, opisuje predloženi format za okončanje rata kao neefikasan. Ukrajina je, kaže, već prošla kroz slična iskustva povlačenja trupa s prve linije fronta u Donbasu od 2014. do 2022. godine. Tada je potpisano više od 20 sporazuma o prekidu vatre, ali nijedan nije dao rezultate.
"Čak ni misija OESS-a nije uspjela osigurati trajnu i sigurnu liniju razdvajanja duž fronta. Nadati se da će ovaj put biti drugačije moglo bi biti uzaludno", zaključio je Seleznjev.
