Nedovoljno kreveta i malo ljekara; sve veći broj oboljelih od koronavirusa dovodi zdravstveni sistem na Balkanu do kolapsa. Haotične scene i sveopća panika na hodnicima bolnica podsjeća mnoge medicinare na ratno stanje iz 1990-ih.
Nakon skoro pa godinu dana održavanja situacije pod kontrolom, medicinari na Balkanu polako počinju gubiti konce iz ruku – situacija koje su se mnogi plašili, još od početka pandemije, polako se ostvaruje.
Malo osoblja
U jednoj od najgore pogođenih država, Bosni i Hercegovini, jedan ljekar opisuje problem s kojim se mnogi medicinari u ovoj državi suočavaju – isuviše mali broj osoblja na raspolaganju i konstantni napori za liječenjem više pacijenata u isto vrijeme.
"Situacija me podsjeća na rat i bojim se da bi se tokom zime moglo pogoršati, jer možemo pratiti troje, ali ne i petero ljudi", rekao je AFP-u ljekar, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Zapadni Balkan, jedan od najsiromašnijih krajeva Evrope, već se sedmicama bori s naglim porastom oboljelih od koronavirusa, a broj smrtnih slučajeva udvostručio se u posljednjih mjesec dana i dostigao skoro 10.000 ljudi.
Kriza razotkriva rupe u zdravstvenim sistemima, koji već duži niz godina pate od manjka sredstava i sveopćeg odljeva mozgova. Trajan odlazak perspektivnih mladih ljekara i medicinskih sestara, koji idu u potrazi za boljim platama i kvalitetnijom obukom, predstavlja dodatni teret za zdravstveni sistem.
Čak i prije početka pandemije, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Balkan je bio među regijama s najnižom stopom brojna ljekara po glavi stanovnika u Evropi.
Bolnice se sada suočavaju s daljnjim nedostatkom osoblja jer medicinari postaju žrtve respiratornih bolesti.
U Srbiji je oko 2.000 medicinskih radnika primorano da se samoizolira baš kada se medicinska odjeljenja suočavaju s najvećim prilivom pacijenata u glavnom gradu Beogradu.
"Nikada nisam vidio takvo nešto u svojoj profesionalnoj karijeri", rekao je Rade Panić, predsjednik srbijanskog sindikata, za regionalni TV kanal N1.
"Nisam imao mjesta za pacijente koje medicinski smatramo mladima, nisam imao kamo da ih prevezem", dodao je anesteziolog koji radi u "crvenoj zoni" bolnice i liječi najozbiljnije slučajeve Covid-19.
Manjak kreveta
BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su među prvih deset evropskih zemalja kada je u pitanju stopa smrtnosti po glavi stanovnika na kontinentu.
Ipak, vlade u regiji nisu izrazile želju za vraćanje drastičnim mjerama, nametnutim na početku pandemije, već su se odlučile za lakša ograničenja poput ranih zatvaranja restorana.
Dok Srbija žuri sa izgradnjom dvije potpuno nove bolnice, Kosovo razmišlja o transformaciji starih hotela u improvizirana odeljenja, uključujući Grand hotel u centru Prištine.
Prepune klinike u Prištini znače da će neki pacijenti, poput 33-godišnjeg Veprima Morine, biti odbijeni.
"Morate imati veliku sreću da nađete mjesto". Za dobivanje bolničkog kreveta treba vam veza, rekao je Morina.
U susjednoj Sjevernoj Makedoniji vlada vrši pritisak na privatne klinike i njihovo osoblje, za liječenje pacijenata oboljelih od Covid-19, nakon što se javne bolnice u cjelosti popune.
"Katastrofalno. Neorganizirano. Niko se ne javlja na telefon satima", rekao je jedan čovjek tražeći informacije o svom bolesnom rođaku.
"Medicinsko osoblje se bori, daju sve od sebe, ali jednostavno ne mogu učiniti sve".
Spora reagiranja
Hrvatski ljekari, također, su upozorili na nedostatak osoblja i opreme.
Trenutno je više od 2.100 pacijenata hospitalizirano, a dodatne 3.000 bi gurnule zdravstveni sistem u "kolaps", tvrde ljekari.
Stručnjaci kažu da su se političari borili za postizanje ravnoteže između kontrole virusa i zaštite krhkih ekonomija.
„Naša ekonomija je isuviše slaba i ne bi mogla pretrpiti još jedan lock-down“, rekao je hrvatski ekonomista Ljubo Jurčić.
U BiH su prodavnice, restorani i teretane i dalje otvoreni, dok je Srbija nedavno skratila radno vrijeme za preduzeća, ali tu se restrikcije završavaju.
Iako napredak u proizvodnji vakcinama ljekarima daje nadu, oni se plaše haosa koji bi se u međuvremenu mogao razviti.
"Ne razumijem zašto vlasti ne uvode restriktivnije mjere", rekla je Jasmina Smajić, doktorica u Tuzli, te navodi da se nešto mora pod hitno učiniti ako se žele spriječiti katastrofalne posljedice.
