5G u raljama bh. političkih dešavanja: "Trenutno ne postoje jasne odrednice i strategija za njegovo uvođenje"

"S obzirom na relativno kasnu dodjelu 4G dozvola mobilnim operatorima, uspostava 5G regulative i dodjela dozvola za 5G nije do sada smatrana prioritetom u BiH. Dozvolom dodijeljenom 2019. godine, operatori su do sredine 2024. bili obavezni pokriti 75% teritorije i 95% putnih pravaca širokopojasnom uslugom, te 90% teritorije i 98% putnih pravaca govornom uslugom", naveli su iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH za N1.

"Vijeće ministara BiH nije donijelo odgovarajuće odluke"

Kako navode iz RAK-a Vijeće ministara BiH nije donijelo odgovarajuće oduke kojim bi bilo definisano kada će i kako biti uveden 5G u našoj zemlji.

"U BiH trenutno ne postoje jasne odrednice i strategija za uvođenje 5G. Nacrtom Politike sektora elektronskih komunikacija za četverogodišnji period bila je uvedena mogućnost dodjela dozvola i uvođenje 5G mreža. Prema ranijim rokovima predviđenim u nacrtu Sektorske politike, do oktobra 2026. Vijeće ministara je trebalo donijeti odluku kojom će se definisati: rok za dodjelu dozvole za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem 5G mreža, uslovi za dodjelu dozvole, te cijena, način i postupak plaćanja, kao i namjena uplaćenih sredstava. Međutim, Sektorska politika još uvijek nije usvojena", ističu za N1 iz RAK-a.

EU cilj: Do 2030. sva naseljena područja trebaju imati 5G

Nevjerovatno zvuči podatak da je, prema evropskim standardima kojima BiH teži, naša zemlja s uvođenjem 5G mreže trebala početi još prije šest godina, dok je sada teško očekivati da ćemo uspjeti ispuniti i ostale evropske ciljeve u ovoj oblasti.

Naime, cilj Evropske unije je da do 2030. godine sva naseljena područja budu pokrivena 5G mrežom, dok Bosna i Hercegovina, pred kraj 2026. godine, još nije ni započela njeno uvođenje.

"Evropska komisija je 2016. usvojila 5G akcioni plan za Evropu kako bi osigurala rano uvođenje 5G infrastrukture širom Evrope. Cilj akcionog plana bio je da se 5G usluge počnu uvoditi u svim državama članicama EU najkasnije do kraja 2020. Nakon toga, predloženo je brzo uspostavljanje kako bi se osigurala neprekidna 5G pokrivenost u urbanim područjima i duž glavnih transportnih puteva do 2025. Dokument „Digitalni kompas: Evropski put za digitalnu deceniju“, usvojen 2021., postavlja dodatni cilj pokrivanja svih naseljenih područja 5G mrežom do 2030", objašnjavaju iz RAK-a.

Neophodni frekventni opsezi nisu slobodni

Da bi mobilni telekom operateri kojih u BiH ima tri, a to su BH telecom, HT Eronet Mostar i M:tel-Telekom Rs mogli krenuti sa prebacivanjem sa postojeće 4G na 5G mrežu neophodno je stvoriti tehničke preduslove, a to su da neophodni frekventni budu slobodni, što trenutno nije slučaj.

"Postoje tri frekventna opsega na kojima se dodjeljuje dozvola za spektar za potrebe mreža nove generacije, a to su: 700 MHz, 3.5 GHz i 26 GHz. Sa stanovišta upravljanja spektrom, kao jednog od ključnih uslova za uspješnu realizaciju 5G mreža, situacija u BiH je slijedeća:

Opseg 700 MHz:

Za uvođenje 5G usluga u EU, 2015. pristupilo se oslobađanju spektra na 700 MHz, tj. takozvane „druge digitalne dividende“. Kako je u ovom opsegu radila zemaljska televizija, izvršeno je replaniranje UHF opsega i izmještanje zemaljske televizije u opseg 470-694 MHz, (TV kanali od 21-48), tako da je omogućen rad mreža novih generacija, pa je i opseg 700 MHz u BiH sada slobodan za uvođenje 5G.

Opseg 3.5 GHz:

Opseg 3.5 GHz u BiH trenutno nije slobodan i tu su započete aktivnosti na izmještanju mreža koje koriste IDDEEA-e i Ministarstvo sigurnosti BiH, kako bi se osigurao potreban spektar za dodjelu mobilnim operaterima. Agencija je u prethodnom periodu sklopila tripartitni sporazum sa IDDEEA-om i Ministarstvom sigurnosti o preraspodjeli opsega, po kojem je IDDEEA-i i Ministarstvu sigurnosti dat prelazni rok do kraja 2026. godine za izmještanje njihovih mreža. Problem prelaska čini nabavka nove opreme prilagođene režimu rada u novom dijelu spektra. Na osnovu potpisanog Sporazuma, IDDEEA i Ministarstvo sigurnosti trebaju realizovati projekat prelaska u drugi dio opsega i nabavku nove opreme sa procjenom potrebnih sredstava.

Opseg 26 GHz:

U ovom opsegu su u BiH dodijeljeni blokovi Ministarstvu sigurnosti BiH za njihovu mrežu i, za potrebe 5G mreža, kompletan opseg treba reorganizovati. Agencija je u stalnim kontaktima sa Ministarstvom sigurnosti za razmatranje alternativnih opcija za njihovu mrežu i tranziciju za linkovsko povezivanje korisnika. Agencija je izvršila pregled raspoloživog spektra i sačinila plan implementacije u opsezima predviđenim za linkovske veze, za potrebe Ministarstva. Ipak, ovaj opseg još uvijek nije u fokusu mobilnih operatera (prioritetniji su opsezi 700 MHz i 3.5 GHz)", ističu iz RAK-a.

Moraju se i izmjeniti državni zakonski propisi

Osim oslobađanja neophodnog frekventnog opsega potrebno je i izmjeniti postojeću zakonsku legislativu na nivou BiH.

"Sa stanovišta budućeg uvođenja 5G mreže, od izuzetnog značaja je donošenje novog Zakona o elektronskim komunikacijama, koji bi, ukoliko bude usklađen sa Evropskim zakonikom za elektronske komunikacije, trebao da predvidi unapređenja u pogledu dodjele radiofrekvencijskog spektra i instaliranja 5G mreža.

Potrebno je naglasiti da je u postupku pripreme dozvole za 5G u BiH neophodno provesti detaljne analize kako bi se utvrdio adekvatan način dodjele spektra, uzimajući u obzir sve relevantne ekonomske i tržišne aspekte koji mogu imati uticaj na uspostavu i primjenu 5G mreža i usluga", dodaju na kraju iz RAK-a.

Svaki telekom operater je za 4G uplatio po 17,5 miliona KM

Kada uzmemo u obzir činjenicu da su državni ministri i parlamentarci trenutno na godišnjim odmorima, a da nas po njihovom povratku redovnim aktivnostima očekuje i predizborna kampanja za predstojeće Opće izbore u oktobru, nakon kojih slijedi period formiranja vlasti, jasno je da novi saziv vlasti na državnom nivou, u najboljem slučaju, možemo dobiti krajem ove ili početkom naredne godine.

Sve to ukazuje na mogućnost da ćemo i u 2027. godinu ući bez 5G mreže. Njena implementacija, osim benefita za građane u vidu kvalitetnijih i naprednijih telekomunikacijskih usluga, mogla bi značiti i značajan finansijski priliv u državni budžet kroz naknade koje bi telekom operatori plaćali za dodjelu odgovarajućih dozvola i radiofrekvencijskog spektra.

Podsjećanja radi, prilikom dodjele dozvola koje su omogućile uvođenje 4G mreže u Bosni i Hercegovini, svaki od tri telekom operatora bio je obavezan platiti 17,5 miliona KM, odnosno ukupno 52,5 miliona KM.