Američki ministar trgovine Howard Lutnick našao se među članovima administracije predsjednika Donalda Trumpa čija je politička budućnost dovedena u pitanje nakon teškog poraza republikanaca na izborima za Kongres. Britanski Financial Times, analizirajući moguće kadrovske promjene u Bijeloj kući, navodi Lutnicka među politički izloženim zvaničnicima, prije svega zbog njegove uloge u provođenju nepopularne carinske politike, ali i zbog ponovnog preispitivanja njegovih ranijih veza s Jeffreyjem Epsteinompiše Politicki.ba.
Za Bosnu i Hercegovinu eventualni odlazak američkog ministra trgovine imao bi dodatnu političku dimenziju. Lutnick je jedan od visokorangiranih članova Trumpove administracije s kojima je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz entiteta Rs i bliska saradnica Milorada Dodika, uspostavila neposrednu komunikaciju.
Prema zvaničnim saopćenjima Predsjedništva BiH, Cvijanović se s Lutnickom sastala najmanje tri puta, od maja 2025. do marta 2026. godine. Ti susreti predstavljaju jedan od najkonkretnijih dokumentovanih kanala komunikacije koje je politički vrh Rs uspostavio s Trumpovom administracijom.
Prvi sastanak održan je 27. maja 2025. godine u Vašingtonu, nakon posjete Cvijanović Dejtonu. Ona je susret s Lutnickom predstavila kao izuzetno važan i obećavajući, naglašavajući da je razgovarano o ekonomskim odnosima i mogućnostima njihove buduće saradnje.
Posebno je značajno da su, prema zvaničnom saopćenju, sagovornici dogovorili zajednički rad na međusobnom regulisanju carinskih tarifa u narednim sedmicama. Cvijanović je tada izrazila punu podršku vanjskopolitičkim prioritetima Trumpove administracije, naročito njenom insistiranju na investicijama, ekonomskom razvoju i trgovinskoj saradnji.
Upravo je carinska politika, koja je bila jedna od tema prvog sastanka, sada među glavnim razlozima zbog kojih se Lutnickovo ime spominje u kontekstu mogućih smjena u Vašingtonu.
Već u martu 2025. godine Politico je izvještavao da su pojedini Trumpovi saradnici nezadovoljni Lutnickovim nastupima i savjetima predsjedniku o trgovinskoj politici. Prema tadašnjim navodima, dio administracije smatrao je da bi ministar trgovine mogao snositi političke posljedice ekonomskih poremećaja izazvanih Trumpovim carinskim odlukama.
Drugi dokumentovani sastanak Cvijanović i Lutnicka održan je 2. februara 2026. godine, također u Vašingtonu.
Ovoga puta razgovori su bili usmjereni na američke investicije u Bosni i Hercegovini, posebno u energetskom i infrastrukturnom sektoru. Cvijanović je izrazila zadovoljstvo interesovanjem američkih kompanija za ulaganja u oba bh. entiteta, naglašavajući mogućnosti koje se otvaraju kroz projekte poput Južne plinske interkonekcije.
Međutim, taj sastanak nije bio ograničen samo na ekonomiju. U zvaničnom saopćenju Predsjedništva BiH izričito je navedeno da je Cvijanović upoznala Lutnicka i s aktuelnom političkom i sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini.
To je posebno važan podatak jer pokazuje da je komunikacija s američkim ministrom trgovine obuhvatala i pitanja koja izlaze iz njegovog neposrednog ekonomskog resora.
Treći susret uslijedio je 6. marta 2026. godine.
Cvijanović je tada zahvalila Lutnicku na srdačnom prijemu u njegovom kabinetu, navodeći da je riječ o njihovom trećem razgovoru, odnosno drugom od početka godine.
Ponovo su u središtu bili energetika, infrastruktura i mogućnosti konkretizacije američkih investicija. Cvijanović je podržala planirane američke projekte u Bosni i Hercegovini, istovremeno naglašavajući interes entiteta Rs za privlačenje američkog kapitala.
Tri sastanka u manje od godinu dana pokazuju da nije bila riječ o jednokratnom protokolarnom susretu, nego o kontinuiranoj komunikaciji s jednim od članova Trumpovog kabineta, stoji u tekstu Politicki.ba.
Lutnickovi kontakti s Cvijanović odvijali su se u vrijeme kada su vlasti entiteta Rs intenzivno radile na promjeni američke politike prema Miloradu Dodiku.
Još krajem decembra 2024. godine vlasti Rs angažovale su američku advokatsku kancelariju Zell & Associates International Advocates. Prema dokumentaciji o kojoj je izvještavao Radio Slobodna Evropa, među ciljevima tog angažmana bili su ukidanje američkih sankcija Dodiku i Cvijanović, uspostavljanje dijaloga s Trumpovom administracijom te preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH.
Američko Ministarstvo finansija je 29. oktobra 2025. godine ukinulo sankcije Dodiku, Cvijanović i većem broju osoba i kompanija povezanih s političkim vrhom Rs.
Odluka je predstavljala značajan zaokret u odnosu na prethodnu američku politiku prema Dodiku, koji je godinama bio sankcionisan zbog djelovanja usmjerenog protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Financial Times je u ranijoj analizi američke politike prema Balkanu opisao mrežu Trumpovih političkih saveznika i lobista uključenih u kontakte s Dodikom. Među njima su bili Rudy Giuliani, Rod Blagojevich, Michael Flynn i Laura Loomer.
Britanski list je ukazao na promjenu američkog pristupa, u kojem su politički dogovori, poslovni interesi i lične veze s ljudima iz Trumpovog okruženja dobili značajniju ulogu.
Ipak, dostupna dokumentacija ne potvrđuje da je Lutnick neposredno učestvovao u pregovorima o ukidanju sankcija Dodiku ili da je utjecao na odluku američkog Ministarstva finansija. Njegovi dokumentovani kontakti odnose se na Cvijanović, ekonomske projekte i razgovore o političkim prilikama u BiH.
Ni direktan sastanak Lutnicka i Dodika nije potvrđen u pregledanim zvaničnim saopćenjima i izvještajima.
Dodik je, međutim, tokom februarske posjete Vašingtonu 2026. godine, u kojoj je učestvovala i Cvijanović, ostvario kontakte s drugim visokim američkim zvaničnicima, uključujući ministra odbrane Petea Hegsetha i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mikea Johnsona.
Nakon povratka u Banju Luku tvrdio je da je tokom razgovora u SAD-u naišao na razumijevanje za svoje političke stavove. Istovremeno je ponovo govorio o mogućem razdruživanju Bosne i Hercegovine, uprkos ranijem povlačenju pojedinih spornih poteza vlasti Rs.
U cijeloj priči važna je i ekonomska komponenta američkog angažmana u Bosni i Hercegovini.
Južna plinska interkonekcija, koju je Cvijanović spominjala u razgovorima s Lutnickom, jedan je od strateški najvažnijih energetskih projekata u BiH. Njegov cilj je omogućiti alternativni pravac snabdijevanja plinom preko Hrvatske i smanjiti zavisnost od ruskih izvora.
Britanski Guardian je u januaru 2026. godine izvijestio da su Jesse Binnall i Joe Flynn, osobe povezane s Trumpovim političkim krugom, uključeni u razgovore o projektu vrijednom približno 200 miliona dolara.
Njihova kompanija AAFS Infrastructure and Energy iskazala je interes za razvoj projekta, a američka ambasada podržavala je kontakte s predstavnicima vlasti u Sarajevu.
Posebnu pažnju privukla je činjenica da je Joe Flynn brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, koji je javno podržavao Dodika.
Time su se u Bosni i Hercegovini preklopila dva pravca djelovanja ljudi iz Trumpovog političkog okruženja: podrška američkim energetskim investicijama i politički kontakti s rukovodstvom Rs.
Nema, međutim, potvrđenih dokaza da je Lutnick povezan s poslovnim angažmanom kompanije AAFS ili da je učestvovao u njenim pregovorima o Južnoj interkonekciji.
Upravo zbog toga eventualna smjena američkog ministra trgovine ima prvenstveno politički značaj za Dodika i Cvijanović.
Oni bi izgubili jednog od visokih zvaničnika Trumpove administracije s kojim je Cvijanović imala ponovljene, javno dokumentovane razgovore. To ne znači automatski prekid komunikacije s Vašingtonom, jer su vlasti Rs razvijale kontakte i s drugim dijelovima američke administracije, kongresmenima i političkim savjetnicima bliskim Trumpu.
Za sada Financial Times ne izvještava da je donesena odluka o Lutnickovoj smjeni. Njegovo ime spominje se u kontekstu političkih pritisaka i mogućeg preslagivanja administracije nakon izbornog poraza republikanaca, navodi Politicki.ba.
