Sukob Muftijstva mostarskog i gradonačelnika Mostara Marija Kordića zbog urbanističkih odluka u Centralnoj zoni otvorio je pitanja zakonitosti rada gradske administracije, raspolaganja javnim novcem i ravnopravnog tretmana vjerskih zajednica.
Povod za novu polemiku bila je odluka nadležnog kantonalnog ministarstva o ukidanju urbanističke saglasnosti za gradnju crkve Kristova Uskrsnuća, nakon postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
Kordić je takvo postupanje ocijenio pokušajem zaustavljanja gradnje i najavio krivične prijave protiv ministra građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona Bekira Isakovića i inspektorice Jasminke Alićušić.
Muftijstvo mostarsko odgovorilo je optužbama da gradonačelnik pokušava izvršiti pritisak na institucije koje su dužne kontrolisati zakonitost odluka gradske administracije.
Prema navodima Muftijstva, problem nije sama izgradnja vjerskih objekata, nego poštivanje propisanih procedura i planske dokumentacije. Smatraju da se zakonito postupanje inspekcijskih organa ne može predstavljati kao politička opstrukcija.
Posebno su problematizirali Kordićevo pozivanje na regulacijski plan Centralne zone, tvrdeći da takav plan nije donesen te da gradska administracija godinama opstruira njegovo usvajanje.
Spor je ponovo otvorio pitanje Lakišića harema, prostora za koji Islamska zajednica zahtijeva povrat i zaštitu, kao i realizaciju projekta Interkulturnog centra „Mevlana“.
Muftijstvo tvrdi da gradske vlasti godinama ne rješavaju zahtjeve Islamske zajednice, dok istovremeno omogućavaju realizaciju drugih projekata u Centralnoj zoni.
U reakciji su iznesene i optužbe o načinu trošenja budžetskih sredstava. Muftijstvo navodi da se iz gradskog budžeta izdvajaju milionski iznosi za rješavanje imovinskopravnih odnosa povezanih s projektima jedne vjerske zajednice, dok se zahtjevi Islamske zajednice tretiraju drugačije.
U tom kontekstu spominju obeštećenje porodice Živković i imovinskopravne postupke koji se odnose na porodicu Atijas.
Ove tvrdnje otvaraju pitanje na osnovu kojih odluka i kriterija Grad Mostar izdvaja sredstva za pojedine projekte, odnosno primjenjuju li se jednaki administrativni i finansijski standardi prema svim vjerskim zajednicama.
Muftijstvo smatra da odnos gradske administracije prema Lakišića haremu i projektu „Mevlana“ pokazuje institucionalnu neravnopravnost Bošnjaka i Islamske zajednice u Mostaru.
Istovremeno odbacuje tvrdnje da se protivi izgradnji bogomolja drugih vjerskih zajednica, naglašavajući da insistira na poštivanju zakona i jednakom postupanju nadležnih organa.
Kordić je, s druge strane, nakon reakcije Muftijstva ponovio da će podnijeti najavljene krivične prijave. Postavio je pitanje zbog čega je Medžlis Islamske zajednice Mostar pokrenuo postupak koji, prema njegovom tumačenju, ima za cilj zaustavljanje gradnje crkve započete prije tri decenije.
Gradonačelnik je također problematizirao pozivanje Medžlisa na fetvu u sudskom postupku, navodeći da Bosna i Hercegovina ima sekularni pravni poredak i da službene odluke moraju biti zasnovane na zakonu.
Muftijstvo, međutim, smatra da gradonačelnik najavama krivičnih prijava i javnim istupima pokušava dovesti u pitanje nezavisnost inspekcijskih organa i kantonalnog ministarstva.
Najavljeno je i osporavanje svih akata za koje Muftijstvo smatra da su doneseni protivno zakonskim propisima.
U središtu spora ostaju zakonitost urbanističkih saglasnosti, status planske dokumentacije Centralne zone, imovinska prava na prostoru Lakišića harema i način finansiranja projekata iz budžeta Grada Mostara.
Tvrdnje Muftijstva o nezakonitom postupanju i diskriminaciji predstavljaju optužbe koje zahtijevaju provjeru kroz nadležne institucije, dok će zakonitost osporenih upravnih akata i eventualnu odgovornost službenih osoba utvrđivati organi nadležni za te postupke.
