Kako je Trumpov zet zapalio Balkan

Redakcija Mostar

Protesti zbog planirane izgradnje luksuznog turističkog kompleksa zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa prerasli su u masovni studentski pokret koji zahtijeva ostavku albanskog premijera Edija Rame.

Albanija se suočava s jednim od najvećih talasa antivladinih protesta od pada komunizma 1991. godine. Ono što je počelo kao pobuna protiv planova Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, da izgradi luksuzni turistički kompleks na zaštićenom dijelu albanske obale, preraslo je u široki pokret protiv korupcije, političkog klijentelizma i dugogodišnje vladavine premijera Edija Rame.

Američki magazin The Atlantic objavio je 18. novembra opširnu reportažu novinara Ariela Sabara, koji je boravio u Tirani i razgovarao sa studentima, političarima i učesnicima protesta.

Protestni pokret, prvobitno nazvan „Revolucija flamingosa“, nastao je u maju, nakon što su objavljeni snimci sukoba na području predviđenom za Kushnerovu investiciju. Prema svjedočenjima učesnika, pripadnici privatnog osiguranja napali su lokalnog ribara koji se protivio projektu, dok policija nije reagirala.

Planirana investicija obuhvata približno 266 hektara obalnog područja, s luksuznim vilama, marinom, kasinom i turističkim sadržajima namijenjenim najbogatijim posjetiocima.

Posebne kontroverze izazvala je činjenica da se kompleks planira na ekološki osjetljivom području koje je pod zaštitom od 2004. godine i predstavlja stanište rijetkih životinjskih vrsta.

Albanski parlament je u februaru 2024. godine usvojio zakonske izmjene kojima je omogućena gradnja luksuznih hotela u zaštićenim prirodnim područjima. Nekoliko sedmica kasnije Kushner je predstavio svoj projekat.

Vlada Edija Rame kasnije je Kushneru i njegovim partnerima dodijelila status strateških investitora za dodatni projekat na obližnjem ostrvu, čime su stekli pravo na ubrzane administrativne procedure i određene državne pogodnosti.

Prema pisanju The Atlantica, albansko tužilaštvo istražuje američkog poslovnog čovjeka iz Miamija koji je Kushneru i njegovim partnerima prodao zemljište, zbog sumnje na falsificiranje vlasničke dokumentacije i pranje novca povezanog s kriminalnim grupama. Kushner nije optužen za nezakonite radnje.

Nezadovoljstvo je ubrzo preraslo granice ekološkog protesta. Demonstranti su počeli zahtijevati odgovornost vlasti zbog korupcije, zapošljavanja po stranačkoj pripadnosti, lošeg obrazovnog sistema i rastućih životnih troškova.

Na vrhuncu protesta sredinom juna, prema procjenama koje prenosi američki magazin, na ulicama se okupljalo oko 100.000 ljudi.

Posebno važnu ulogu preuzeli su studenti, među kojima je i dvadesetogodišnja Megi Ibrahimi s Politehničkog univerziteta u Tirani.

„Ja sam Albanka i želim živjeti u svojoj zemlji“, kazala je Ibrahimi, objašnjavajući zbog čega odbija pridružiti se hiljadama mladih koji svake godine napuštaju Albaniju.

Prema podacima navedenim u reportaži, iz zemlje s približno 2,3 miliona stanovnika godišnje odlazi oko 40.000 ljudi.

Nakon višemjesečnih mirnih demonstracija, protesti su u oktobru ušli u znatno nasilniju fazu. Pokret je počeo dobivati novo ime – „Revolucija orlova“.

Demonstranti su napadali državne institucije, razbijali prozore, palili kontejnere i bacali Molotovljeve koktele na policiju. Zapaljene su pojedine državne zgrade, banke i policijski objekti.

Policija je odgovorila vodenim topovima, suzavcem i gumenim mecima.

Prema zvaničnim podacima koje prenosi The Atlantic, do kraja oktobra povrijeđeno je 107 demonstranata i 201 policijski službenik.

Studenti su u međuvremenu odustali od prvobitnih pet zahtjeva, među kojima su bili ograničavanje premijerskih mandata i ukidanje zakonskih pogodnosti za Kushnerove projekte.

Sada insistiraju na jednom zahtjevu – ostavci Edija Rame.

Albanski premijer, koji je na vlasti 13 godina i osvojio je četiri uzastopna mandata, odbacuje mogućnost povlačenja pod pritiskom demonstranata.

U razgovoru za The Atlantic priznao je da korupcija predstavlja ozbiljan problem Albanije, ali tvrdi da nezavisno pravosuđe procesuira odgovorne, uključujući pojedince iz njegove stranke.

„Da, korupcija je veliki problem Albanije i bila bi laž reći da demonstranti nemaju pravo“, izjavio je Rama.

Istovremeno je tvrdio da iza nasilja stoje organizirani kriminal, politička opozicija i radikalne grupe.

„Opozicija želi da odem pod pritiskom ulice jer me ne može pobijediti na izborima“, poručio je albanski premijer.

Rama je ranije za Reuters izjavio da nema nikakve mogućnosti da se Kushnerova investicija zaustavi dok je on na vlasti.

Ipak, projekti još prolaze postupke razmatranja i nisu dobili konačna odobrenja.

Kushner je u međuvremenu priznao da lokalno stanovništvo ima legitimna pitanja i zabrinutosti, navodeći da će konačnu odluku o realizaciji projekta donijeti Albanija.

Američki magazin posebno ukazuje na sličnosti između studentskih pokreta u Albaniji i Srbiji.

Albanski studenti pažljivo su pratili nedavne političke promjene u Srbiji, gdje je studentski pokret doprinio porazu dugogodišnjeg predsjednika Aleksandra Vučića.

Zanimljivo je da je i Vučić podržavao veliki Kushnerov investicijski projekat, koji je američki investitor napustio 2025. godine nakon što su srbijanski tužioci pokrenuli postupke protiv zvaničnika zbog sumnje na korupciju povezanu s projektom.

„Postoje stvari koje bismo mogli naučiti od njih“, kazala je Ibrahimi, govoreći o studentskom pokretu u Srbiji.

Prema pisanju The Atlantica, među demonstrantima u Albaniji posebno je izraženo nepovjerenje prema političkim institucijama i stranačkim strukturama.

Studentski pokret zbog toga odbija izabrati jednog lidera, strahujući da bi mogao biti izložen političkim pritiscima ili korupciji.

Uprkos nasilju i sve većem broju povrijeđenih, studentski aktivisti najavljuju nastavak protesta do ispunjenja glavnog zahtjeva – odlaska Edija Rame s vlasti.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.