Novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u ponedjeljak stupa na dužnost.
Za njemački javni servis Deutsche Welle (DW) on je dao opširan intervju.
Gospodine Schmidt, 1. augusta stupate na funkciju visokog predstavnika za BiH u momentu kada je stanje u zemlji možda gore nego ikada (op. red.: od kraja rata), kada mladi odlaze, kada je politička situacija teška a funkcija visokog predstavnika proteklih godina oslabljena. Šta namjeravate uraditi kako biste to promijenili?
- Naći će se mnogi, u izvjesnom smislu i ja, koji kažu: Šta? Zar je 26 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice potrebna jedna takva institucija, koja zapravo nameće izvjesne ograde „ownershipu" (op.red.: upravljanje zemljom od strane domaćih političara) i slobodnom demokratskom razvoju? Ali, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas unatrag - ne samo u pogledu visokog predstavnika već, nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja. I zato je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna takva međunarodna podrška. Ja ću obavljati tu funkciju u nadi da u nekom trenutku sam sebe napravim suvišnim.
Šta tačno namjeravate učiniti? Koji su Vaši prioriteti?
- Mislim da moramo razjasniti tri pitanja. Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaći da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na Zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora.
Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saksonije, sa manjim brojem stanovnika od Berlina, ali sa više od 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?
I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH - ako su tačne brojke kojima raspolažem - radije negdje drugo idu tražiti svoju budućnost - onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi skupa. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije.
Vama su na izvjestan način svezane ruke. Početak Vašeg rada otežan je činjenicom da Rusija dovodi u pitanje legitimnost Vašeg imenovanja na funkciju visokog predstavnika. Milorad Dodik iz Republike Srpske, u najmanju ruku za početak, nema namjeru sarađivati. Kako namjeravate uvezati snage i na koji način ćete se suprotstaviti takvim otporima, kako Vaša služba ne bi bila osuđena na neuspjeh?
- Političar sam već 30 godina - i naviknut sam, znam kako raditi i ophoditi se sa protivrječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima. Svima onima, koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovoram sa svima.
Odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (op.red.: Vijeće sigurnosti je 23.7.2021. odbacilo zahtjev Rusije, koji je podržala i Kina, za usvajanjem rezolucije kojom se traži ukidanje OHR-a.) znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlasti. To mi daje dobru osnovu da, nakon što stupim na funkciju visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je shvatam i na temelju nadležnosti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica."
Ja nisam tu da zastupam nečije interese. Moram biti tu podjednako za sve. To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovom regionu imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i „ostale", odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Jevreje ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem: Samo opušteno!
Rusija i Kina su najavile da će i dalje nastojati da oslabe funkciju visokog predstavnika (op.red.: ukinu Bonske ovlasti) i zatvore OHR naredne godine. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?
- Uz dužno poštovanje, o visokom predstavniku ne odlučuje Vijeće sigurnosti, to je stvar država-potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora. Snaga koju crpim, ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja već i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, sa jasnom posvećenošću zapadnom Balkanu. Cijenim rad predsjednika Bidena tokom svih proteklih godina i desetljeća koliko se poznajemo. A tu je i Vijeće sigurnosti UN-a, kojem podnosim izvještaje i koje će okončati rad OHR-a kada OHR više ne bude neophodan, na primjer kada BiH postane članica EU.
