Evropski poslanici zabrinuti pregovorima o promjeni Izbornog zakona BiH

politicki.ba

Traže da se u proces uključi CIK i predstavnici opozicije, nevladinog sektora i javnost i da princip pregovora o reformama iza zatvorenih vrata bude rijetkost, a ne pravilo.

Grupa evropskih poslanika uputila je zajedničko pismo visokom predstavniku Evropske unije i šefu evropske diplomatske službe (EEAS)  Josepu Borrellu i komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem izražava svoju zabrinutost "formatom i sadržajem pregovora u Bosni i Hercegovini, pod okriljem Evropske unije". 

Pismo su potpisali: Tineke Strik (Zeleni), Tanja Fajon (Socijaldemokrati), Klement Grošelj (Liberali), Dietmar Koster (Socijaldemokrati), Ilhan Kyuchyuk (Liberali) i Thomas Waitz (Zeleni). 


Oni najprije ističu da su ohrabreni stavovima Borella o tome da BiH treba iz dejtonske krenuti u briselsku eru, te podržavaju napore da se provede 14 principa Evropske komisije, kako bi naša zemlja mogla dobiti kandidatski status. 

"Primijetili smo da se pregovori, koje EU pomaže, fokusiraju na vrlo ograničen broj političkih aktera, uglavnom iz dvije političke stranke koje obje namjeravaju predstavljati dva od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. 

Ovo je izuzetno ekskluzivan pristup, koji oštro kritiziramo, jer predstavlja rizik po političku stabilnostzemlje i njenu budućnost. 


Po našem mišljenju, reforme s dalekosežnim posljedicama za cjelokupno stanovništvo i njegov politički sistem, poput ustavnih i izbornih reformi, trebale bi, kao stvar principa, razmatrati i pregovarati u vrlo inkluzivnom i otvorenom okviru i procesu: sve političke stranke i njihovi izabrani nositelji funkcija, kao i širok spektar aktera civilnog društva i organizacije, kao i zainteresirana javnost, trebaju biti uključeni u proces na smislen način" navodi se u dužem pismu.

Autori ističu da ga objavljuju namjerno, pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove (FAC) Evropske unije 10. maja, na kojem će se razgovarati o situaciji na zapadnom Balkanu. 

Evropski poslanici traže i da se javnosti omogući da pomno prati razgovore, te da razgovori "iza zatvorenih vrata" budu vrlo rijedak izuzetak, a ne redovno pravilo, kako je sada. 

"Mora biti jasno da EU stoji iza pluralnosti, inkluzivnosti i otvorenosti političkih procesa", ističu. 

Snažno se zalažu i da Centralna izborna komisija BiH bude sastavni dio ovih pregovora, te da se podrazumijeva da u njima stalno moraju učestvovati i predstavnici opozicije.

"Jednako nas brinu još dva aspekta koja se odnose na stavke, a o kojima se trenutno raspravlja. 

Priznajući da je provedba OSCE / ODIHR-a i preporuka Venecijanske komisije u vezi s izborima dio su ključnih prioriteta, bojimo se da trenutni snažni fokus na izbornoj reformi ide daleko dalje od mandata pokriven sa 14 ključnih prioriteta i čak je u suprotnosti s nekima od njih. 

Mediji jesu u velikoj mjeri izvijestio da se pregovori u kojima posreduje EU, uglavnom fokusiraju na reformu izbornog zakona, te posebno na pitanja u vezi sa zastupljenošću hrvatskog konstitutivnog naroda, te provedbe presuda Ustavnog suda BiH. Po našem mišljenju, ovaj pravac nije u skladu s preporukama OSCE / ODHIR-a i Venecijanske komisije o izborima, koje su, prema ključnim prioritetima, uglavnom fokusirani na finansiranje političkih stranaka i njihovu transparentnost, a samo

sporadično osvrću se na prilagođavanje pravnog okvira.


Nadalje, zabrinuti smo za redoslijed i određivanje prioriteta. 

Po našem mišljenju, jedan od najvažnijih ključnih prioriteti koji se odnose na izbore su ustavne reforme potrebne za provođenje presude Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku Evropskog suda za ljudska prava (ECHR).

 Stoga bi bila jedina logika prvo promijeniti najvažniji pravni akt - Ustav BiH, kako bi on bio u saglasju s presudama Suda u Strazburu, pa onda Izborni zakon", pišu evropski parlamentarci. 

Oni navode i da smatraju da je rok da se promjene usvoje prije izbora 2022. - vještački nametnute. 

Stava su da su reforme isuviše bitne i dalekosežne, da bi se smjele ograničavati tako kratkim rokovima. 

"Trenutno vidimo visok rizik da ideje reformiranja izbornog procesa čak idu i protiv 14 ključnih prioriteta EU, čime se stvar nepovoljna percepcija prema uniji i generalno ideji Evrope", navodi se u pismu.

"Upozoravaju i da "reforma izbornog zakona ne smije dovesti do daljnjih etničkih ili teritorijalnih podjela u zemlji".


Stoga traže odlučan i jasan angažman EU, u skladu s principima i temeljnim vrijednostima na kojima Unija počiva. 

"Na kraju, izrazili bismo ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih izjava i "non-papers" od akteri koji pozivaju na raspad BiH. Neke od tih aktivnosti navodno potiču i od članica EU.

 Očekujemo da će Komisija i Delegacija EU zauzeti jasan stav o tome i javno se izjasniti protiv ovih izjava koje raspiruju podjele i ugrožavaju evropsku budućnost BiH i stabilnost regije u cjelini", stoji u pismu.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.