Stier predvodi evropske posmatrače na izborima u BiH, u delegaciji i skandalozni Bartulica

Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier iz HDZ-a predvodit će posmatračku misiju Evropskog parlamenta na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 4. oktobra.

Stier će biti na čelu delegacije od 12 zastupnika iz različitih država članica i političkih grupacija Evropskog parlamenta. Misija će pratiti izborni proces, sastajati se s predstavnicima institucija, političkih stranaka i kandidata, civilnog društva i medija, a njeni članovi će na izborni dan posmatrati glasanje.

Među njima će biti i hrvatski europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica iz grupacije Evropskih konzervativaca i reformista (ECR). Bartulica je najavio da će u BiH boraviti od 1. do 5. oktobra, dok će izborni dan provesti u Mostaru.

Dolazak Stiera i Bartulice zanimljiv je i zbog njihovih ranijih političkih stavova o BiH, posebno o Dejtonskom sporazumu, federalizmu i Izbornom zakonu.

Bartulica je u decembru prošle godine otišao najdalje, nazivajući Dejtonski sporazum „mrtvim slovom na papiru“ i tvrdeći da ga treba ozbiljno mijenjati.

„Već se dugo zalažem da se Dejton ozbiljno revidira. Danas je to jedna prazna forma koja i dalje vodi do disfunkcionalne BiH te treba ozbiljne promjene“, rekao je Bartulica.

Kao početnu tačku takvih promjena naveo je Izborni zakon BiH. U istom nastupu iznio je i tvrdnju da je hrvatski narod „jedino jamstvo“ da će se Bosna i Hercegovina nastaviti kretati evropskim putem.

Bartulica je tada Dejtonski sporazum povezao i s hrvatskom vojno-policijskom operacijom „Oluja“, tvrdeći da bez te operacije ne bi došlo do njegovog potpisivanja.

Stier je u istoj raspravi iznio drugačije formuliran, ali također vrlo određen koncept budućeg uređenja BiH. Tvrdio je da građanski koncept i federalizam nisu međusobno suprotstavljeni te da se građanski koncept u višenacionalnoj Bosni i Hercegovini može razvijati kroz federalno uređenje.

„Nedostaje dijaloga i političke volje da se zaključi kako se u višenacionalnoj BiH građanski koncept može razvijati samo kroz federalno uređenje zemlje koje će poštivati formulu ravnopravnosti“, rekao je Stier, ocjenjujući takav razvoj kao „prirodnu evoluciju“ nakon Dejtona.

Stier je i u kasnijim istupima insistirao na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i promjeni Izbornog zakona. U februaru ove godine izjavio je da se izborna reforma mora provesti u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, tako da „ne bude diskriminacije niti građana, ali da ne bude niti diskriminacije konstitutivnih naroda“.

Još konkretniji bio je govoreći o izboru političkih predstavnika Hrvata. U intervjuu iz oktobra prošle godine zastupao je princip prema kojem jedan narod ne bi trebao drugom birati predstavnike.

Stier je tvrdio da bez izmjena Izbornog zakona neće biti ni stvarnog političkog pluralizma među Hrvatima u BiH jer postojeći odnosi, prema njegovom tumačenju, proizvode potrebu za političkom homogenizacijom hrvatskog biračkog tijela. Istovremeno je naglasio da problem ne vidi u samom Dejtonskom sporazumu, za koji smatra da omogućava reforme, ali uz očuvanje ravnoteže između konstitutivnih naroda i građana.

Stier je u Evropskom parlamentu u martu 2025. BiH opisao kao državu „triju jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih njenih građana“. Istovremeno je pozvao Srbiju da odustane od koncepta „srpskog svijeta“ i osudi separatističku politiku koja podriva suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

U martu ove godine ponovo je otvorio pitanje federalnog uređenja, navodeći da su federalna rješenja koja je Evropski parlament predlagao još 2014. godine i dalje aktuelna u kontekstu promjene Izbornog zakona BiH.

Bartulica je, osim stavova o Dejtonu, pažnju privlačio i drugim političkim istupima. U aprilu je koncept „srpskog svijeta“ nazvao skandaloznim, a posebno je kritikovao pojavljivanje Nenada Stevandića u Evropskom parlamentu, navodeći da je njegova ratna uloga opterećena ozbiljnim optužbama i svjedočenjima o progonu Hrvata i Bošnjaka.

U junu je Bartulica, govoreći o evropskoj budućnosti zapadnog Balkana, poručio da države regiona trebaju imati evropsku perspektivu, ali da prethodno moraju riješiti otvorena pitanja iz ratova devedesetih. Posebno je zahtijevao da Srbija i Crna Gora prije ulaska u EU riješe pitanja ratne odštete, priznanja agresije i saradnje u pronalaženju nestalih.

Bartulica je u Hrvatskoj ranije izazivao kontroverze i izvan pitanja BiH. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo ga je 2024. sa 530 eura jer u tri imovinske kartice nije prijavio dvije firme – jednu u vlasništvu supruge i drugu u svom vlasništvu.

Posebnu pažnju izazvao je nakon evropskih izbora 2024. kada je na proslavu izbornog rezultata Domovinskog pokreta stigao u Ferrariju, u vrijeme dok su hrvatski mediji intenzivno problematizirali njegovu imovinsku situaciju. Bartulica je odgovorio da Ferrari nije njegov.

Stier, s druge strane, danas predsjedava Delegacijom Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U junu je poručio da predizborni period ne može biti opravdanje za zastoj BiH na evropskom putu i da zemlja „ne smije više gubiti vrijeme“.

Upravo će Stier sada predvoditi evropsku posmatračku misiju koja treba ocjenjivati izborni proces u zemlji o čijem su ustavnom i izbornom uređenju i on i Bartulica prethodnih godina javno iznosili vrlo jasne političke stavove.