AfD razbio CDU u Saksoniji-Anhalt: Historijskih 44,5 posto, Merzova stranka prepolovljena

politicki.ba

AfD je prema prvim projekcijama osvojio ubjedljivo prvo mjesto, dok CDU kancelara Friedricha Merza bilježi historijski poraz. Sada je ključno pitanje može li krajnja desnica do većine i vlasti.


Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je historijsku pobjedu na današnjim izborima u Saksoniji-Anhalt, ostavivši CDU daleko iza sebe i dodatno potresavši političku scenu najveće evropske ekonomije, javlja Bild.de.

Prema projekciji Infratest dimapa za ARD, objavljenoj nakon zatvaranja birališta, AfD je osvojio 44,5 posto glasova. Na izborima 2021. imao je 20,8 posto, što znači da je za samo pet godina više nego udvostručio podršku. Riječ je ujedno o najboljem rezultatu AfD-a na nekim pokrajinskim izborima do sada.

CDU, koji je decenijama bio dominantna politička snaga u Saksoniji-Anhalt, doživio je težak poraz. Stranka ministra-predsjednika Svena Schulzea prema istoj projekciji osvaja samo 18,5 posto. Na izborima 2021. CDU je imao čak 37,1 posto glasova.

Razlika između AfD-a i CDU-a tako iznosi čak 26 procentnih poena.

Rezultat predstavlja i ozbiljan politički udarac njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu. Izbori u Saksoniji-Anhalt posmatrani su kao važan test raspoloženja birača prema saveznoj vladi, a AfD je kampanju snažno usmjeravao i protiv Merza.

Vodeći kandidat AfD-a Ulrich Siegmund upravo je Merza nakon objavljivanja rezultata nazvao svojim „najvažnijim pomagačem u kampanji“.

„Kao demokrata, uvijek pružam ruku drugim strankama“, rekao je Siegmund govoreći o mogućim koalicijama, uz uslov da dođe do „nove politike za zemlju“.

„Ne brinemo se o zaštitnim zidovima. Brinemo se o Njemačkoj“, poručio je.

Liderica AfD-a Alice Weidel rezultat je proglasila historijskim i ocijenila da je njena stranka dobila mandat za preuzimanje vlasti.

„Ovo je historijski rezultat i vrlo jasan mandat za upravljanje“, rekla je Weidel za ZDF.

Pobjeda AfD-a posebno je politički osjetljiva zbog statusa stranke u Saksoniji-Anhalt. Pokrajinski Ured za zaštitu ustava još od 2023. taj ogranak AfD-a klasificira kao potvrđeno desničarski ekstremistički. Ured je ocijenio da djelovanje stranke udara na temeljne principe slobodnog demokratskog poretka, posebno na ustavnu garanciju ljudskog dostojanstva. AfD osporava takvu klasifikaciju.

Ako bi AfD uspio formirati vladu, bio bi to događaj bez presedana u poslijeratnoj historiji Njemačke: prvi put bi jednu njemačku saveznu zemlju vodila stranka koju nadležna služba za zaštitu ustavnog poretka klasificira kao desničarski ekstremističku.

Ali izborna pobjeda još ne znači da će Siegmund postati ministar-predsjednik.

AfD je u kampanji otvoreno ciljao na samostalnu vlast i rezultat od „45 posto plus X“. Sa sadašnjih 44,5 posto veoma se približio tom cilju, ali raspodjela mandata zavisit će i od toga koliko će stranaka prijeći izborni prag od pet posto.

Prema prvoj projekciji, Ljevica osvaja 9,5 posto, Zeleni devet, a SPD osam posto.

Posebno je važan rezultat Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koji je prema prvim podacima na tačno pet posto i njegova parlamentarna sudbina još nije sigurna. FDP sa samo dva posto ostaje daleko ispod izbornog praga.

Upravo ulazak ili ispadanje BSW-a može imati veliki utjecaj na raspodjelu mandata, pa time i na pitanje može li AfD doći do apsolutne većine zastupničkih mjesta.

Sve ostale stranke koje su prema projekcijama sigurno u novom parlamentu odbacuju koaliciju ili saradnju s AfD-om. Zbog toga je najjednostavniji put AfD-a prema vlasti osvajanje apsolutne većine mandata.

Ako se to ne dogodi, Njemačka bi mogla dobiti izuzetno komplikovanu političku slagalicu.

Dosadašnju vlast u Magdeburgu činili su CDU, SPD i FDP. Nakon današnjih izbora nastavak te koalicije više nije moguć, između ostalog i zato što FDP ispada iz parlamenta.

Prema računici ARD-a, ni kombinacija CDU-a, SPD-a i Zelenih prema trenutnim projekcijama nema dovoljnu većinu.

Jedna od mogućnosti mogla bi biti manjinska vlada predvođena CDU-om koja bi za pojedine odluke zavisila od glasova Ljevice. Međutim, i takav scenario nosi ozbiljne probleme jer CDU na saveznom nivou ima odluku kojom odbacuje saradnju i s AfD-om i s Ljevicom.

Poraz CDU-a tim je dramatičniji što je stranka Saksonijom-Anhalt upravljala od 2002. godine.

Sven Schulze priznao je poraz i čestitao Siegmundu.

„Neki kažu da je ovo crni dan za Saksoniju-Anhalt. Ja kažem da je ovo demokratija. Narod je dao izjavu“, rekao je Schulze.

Iz CDU-a su rezultat opisali kao izuzetno težak. Ministrica Nina Warken govorila je o „prekretnici“ za stranku.

Podaci o kretanju birača pokazuju i razmjere mobilizacije koju je ostvario AfD. Prema analizi Infratest dimapa koju prenose njemački mediji, stranka je privukla veliki broj ljudi koji ranije nisu izlazili na izbore, ali i dio nekadašnjih birača drugih stranaka.

Izlaznost je bila izuzetno visoka. Prema prvim podacima, glasalo je oko tri četvrtine birača, znatno više nego na prethodnim izborima, što dodatno otežava objašnjenje rezultata isključivo slabijom mobilizacijom tradicionalnih stranaka.

Među pitanjima koja su snažno utjecala na odluku birača bili su ekonomija, migracije, socijalna sigurnost i gubitak povjerenja u etablirane političke stranke.

Izbori u Saksoniji-Anhalt zato daleko nadilaze granice ove savezne zemlje. AfD je sa 20,8 posto iz 2021. skočio na oko 44,5 posto, dok je CDU sa 37,1 pao na oko 18,5 posto.

Reuters rezultat opisuje kao historijsku pobjedu AfD-a i veliki udarac CDU-u kancelara Friedricha Merza, dok AP naglašava da pitanje vlasti ostaje otvoreno jer AfD, uprkos ogromnoj prednosti, možda neće imati apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje vlade.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.