Bosna i Hercegovina postala je poprište „žestokog i neviđenog spora“ između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko energetskih projekata, političkog utjecaja i budućnosti međunarodnog prisustva u zemlji, piše France 24 u opsežnoj analizi Irene Savio.
Francuski medij priču počinje od sjedišta OHR-a u Sarajevu, institucije koja je decenijama predstavljala jedan od simbola zajedničke američko-evropske politike prema BiH.
Prema France 24, ta politika dugo je počivala na svojevrsnoj transatlantskoj podjeli poslova: visoki predstavnik bio je evropski diplomata, dok je njegov prvi zamjenik dolazio iz SAD-a. Kada bi visoki predstavnik koristio bonske ovlasti, Vašington je tradicionalno davao političku težinu takvim odlukama, uključujući sankcije.
France 24 tvrdi da se takav odnos promijenio dolaskom administracije Donalda Trumpa, a u središte novog američkog pristupa stavlja energetiku i poslovne projekte.
Posebno se izdvaja američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koja je u augustu najavila projekt vrijedan 530 miliona eura za izgradnju data centra snage 100 megavata u Mostaru.
„Pozadina je ekonomska“, navodi France 24, povezujući ovaj projekt s mnogo značajnijim pitanjem – Južnom interkonekcijom.
Gasovod bi BiH trebao povezati s hrvatskim gasnim sistemom, smanjiti zavisnost od ruskog gasa i omogućiti pristup američkom i drugom ukapljenom prirodnom gasu.
Međutim, France 24 piše da je način na koji bi projekt mogao biti realiziran izazvao ozbiljno protivljenje u Briselu. Prema tekstu, evropska strana strahuje da bi strateška infrastruktura, prvobitno zamišljena uz evropsku podršku, mogla završiti pod kontrolom američkog privatnog kapitala kroz direktne komercijalne aranžmane.
France 24 prenosi i upozorenje Transparency Internationala da bi takav model predstavljao „opasan presedan“, smanjio transparentnost i povećao mogućnost političkog i komercijalnog utjecaja na jedan od strateških resursa BiH.
Drugo veliko područje sukoba je OHR.
France 24 navodi tvrdnju Adnana Ćerimagića, višeg analitičara Evropskog vijeća za vanjske odnose, da je Vašington izvršio pritisak koji je doveo do prijevremenog odlaska Christiana Schmidta i da nakon toga blokira izbor evropskog nasljednika.
„Ono što je dokumentovano je stvarno: Vašington je prisilio Christiana Schmidta na ostavku na mjesto visokog predstavnika i od tada blokira evropskog nasljednika“, kazao je Ćerimagić.
Tanja Topić iz Fondacije Friedrich Ebert u Banjoj Luci smatra da nova američka administracija ima izrazito negativan odnos prema EU i tvrdi da Vašington koristi pitanje finansiranja OHR-a kao sredstvo pritiska na evropske partnere.
„Evropska unija se uglavnom ograničila na izražavanje svoje zabrinutosti, bez poduzimanja konkretnih mjera“, kazala je Topić.
France 24 veliku pažnju posvećuje i vezama političkih i poslovnih krugova iz BiH s ljudima bliskim Trumpovom pokretu MAGA.
U tom kontekstu podsjeća da su SAD 2025. ukinule sankcije Miloradu Dodiku te da je Dodik, nakon godina izrazito loših odnosa s Vašingtonom, počeo uspostavljati veze s ljudima iz Trumpovog političkog okruženja. Francuski medij navodi i februarski susret s glasnogovornicom Bijele kuće Karoline Leavitt te kasniji dolazak Donalda Trumpa Jr. u Banju Luku na događaj koji je organizirao Igor Dodik.
Ćerimagić za France 24 tvrdi da se ista imena pojavljuju u lobističkim, političkim i energetskim poslovima.
Među njima navodi RRB Strategies bivšeg guvernera Ilinoisa Roda Blagojevicha, Gold Institute Michaela Flynna, kao i ljude povezane s AAFS-om, među kojima su Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
„Lobiranje, gasovod i posjete prolaze kroz isti krug utjecaja“, kazao je Ćerimagić.
Spor je, prema France 24, stigao i do američkog Kongresa.
Senator Chris Murphy tokom saslušanja američkih diplomata nominiranih za funkcije u Sarajevu i Beogradu upozorio je na preplitanje privatnih poslovnih interesa i američke vanjske politike.
„Nalazimo se u izvanrednom trenutku kada se poslovni interesi predsjednikove porodice prepliću s interesima nacionalne sigurnosti zemlje“, rekao je Murphy.
Kongresmen Bill Keating također je kritikovao politiku administracije prema Dodiku i Južnoj interkonekciji, tvrdeći da ona produbljuje rizike od korupcije i omogućava ljudima bliskim predsjedniku pristup unosnim poslovima.
France 24 podsjeća da su na sukob Vašingtona i Brisela oko BiH ranije upozoravali i američki The Atlantic i britanski Guardian. U tekstu se spominje i pismo šefa Delegacije EU u BiH Luigija Sorece od 13. aprila, u kojem je, prema ranijim izvještajima, upozoreno na potrebu usklađivanja energetskih zakona s obavezama BiH prema Evropskoj uniji.
Marko Prelec iz Međunarodne krizne grupe za France 24 nudi nešto drugačije tumačenje američke politike. Prema njegovim riječima, Vašington slijedi vlastite komercijalne interese, ali istovremeno od političkih aktera u BiH traži da preuzmu veću odgovornost za zemlju.
„Lideri Rs uložili su u utjecaj na Trumpovu administraciju i taj potez se isplatio u smislu pristupa“, kazao je Prelec.
Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije istovremeno odgovornost dijelom prebacuje na Evropsku uniju, pitajući zašto tokom dugogodišnjeg prisustva nije učinila više na jačanju energetskog suvereniteta BiH.
On izražava i sumnju u mogućnost brzog završetka Južne interkonekcije te upozorava da američki LNG sam po sebi ne može jednostavno zamijeniti zavisnost BiH od ruskog gasa.
