Izborna kampanja za Opće izbore u Bosni i Hercegovini tek je počela, ali je međunarodna posmatračka misija ODIHR-a već raspoređena širom zemlje i prati ključne segmente izbornog procesa.
Ovogodišnji monitoring mogao bi biti posebno značajan jer će međunarodni posmatrači, osim klasičnih problema koji godinama prate izbore u BiH, prvi put detaljno pratiti i primjenu novih izbornih tehnologija, online kampanju, dezinformacije i moguće strano ili domaće miješanje u izborni proces.
Misiju Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) predvodi Tana de Zulueta.
U Sarajevu je smješten osnovni tim od 13 stručnjaka iz 12 država članica OSCE-a, dok je 26 dugoročnih posmatrača već raspoređeno širom Bosne i Hercegovine.
Za sam izborni dan ODIHR planira zatražiti još 300 kratkoročnih posmatrača.
Zadatak misije nije ograničen samo na ono što će se događati na biračkim mjestima 4. oktobra.
ODIHR prati izborno zakonodavstvo i njegovu primjenu, rad izborne administracije i državnih institucija, registraciju birača i kandidata, izbornu kampanju, njeno finansiranje, medijsko izvještavanje i rješavanje izbornih sporova.
Posebno će biti praćena kampanja na internetu i društvenim mrežama.
ODIHR je najavio i kvalitativni i kvantitativni monitoring medijskog izvještavanja te aktivnosti političkih subjekata na društvenim mrežama.
Međunarodni posmatrači pratit će i sposobnost institucija u BiH da otkriju i odgovore na dezinformacije, strane i domaće pokušaje miješanja u izborni proces, kao i njihovu saradnju s platformama društvenih mreža.
Jedna od centralnih tema bit će nove izborne tehnologije.
Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića predstavljaju jednu od najvećih promjena načina glasanja u BiH nakon rata, a ODIHR će pratiti njihovu primjenu i uticaj na integritet izbornog procesa.
Ali misija istovremeno u kampanju za Opće izbore ulazi s cijelim paketom problema koje je evidentirala tokom ranijih izbornih procesa.
Najsvježije upozorenje nalazi se u konačnom izvještaju ODIHR-a o prijevremenim izborima za predsjednika Rs održanim 23. novembra prošle godine.
ODIHR je u tom izvještaju zaključio da je izborni proces obilježilo neravnopravno političko okruženje na koje su uticali zloupotreba javnih resursa, prednost koju nosi vlast i ukidanje javnog finansiranja kampanje.
Izborna administracija je, prema njihovoj ocjeni, profesionalno obavljala svoje dužnosti uprkos značajnim izazovima i ograničenim operativnim kapacitetima.
Problemi su evidentirani i u medijskom prostoru.
ODIHR je naveo da su ograničeno izvještavanje privatnih medija, nedostatak debata i nesrazmjerna zastupljenost kandidata vladajuće stranke na javnom servisu RTRs negativno uticali na mogućnost birača da donesu potpuno informiranu odluku.
U konačnom izvještaju iz maja ove godine ODIHR je vlastima BiH ostavio niz konkretnih preporuka.
Jedna od njih je sveobuhvatna revizija izbornog zakonodavstva kako bi se riješile postojeće nedosljednosti i provele ranije preporuke ODIHR-a.
Traženo je i da izborna administracija dobije dovoljno novca, zaposlenih i operativne podrške ne samo neposredno pred izbore nego tokom cijelog perioda između izbornih ciklusa.
Posebna preporuka odnosila se na Centralni birački spisak.
ODIHR je preporučio povećanje njegove transparentnosti objavljivanjem preliminarnih biračkih spiskova na internetu, razvrstanih po biračkim mjestima, uz istovremenu zaštitu ličnih podataka birača.
Veliki dio preporuka odnosi se na samu kampanju.
ODIHR je zatražio izmjene zakona kojima bi se jasno regulirali online kampanja i plaćeno političko oglašavanje na internetu. Institucije bi, prema preporukama, morale dobiti dovoljno resursa za praćenje poštivanja tih pravila i izricanje efikasnih sankcija za njihovo kršenje.
Traženo je i jačanje kapaciteta CIK-a za nadzor i reviziju finansiranja izbornih kampanja.
Poseban zahtjev odnosi se na javne emitere.
ODIHR smatra da svim kandidatima treba biti osigurano pravično i uravnoteženo praćenje u informativnim i drugim programima javnih emitera, uključujući njihove internetske stranice i društvene mreže.
Na listi preporuka nalazi se i potreba uvođenja jasnih i dosljednih pravila za ponovno i kontrolno brojanje glasačkih listića kako bi se zaštitio integritet utvrđivanja izbornih rezultata.
Sada će se dio tih preporuka praktično testirati tokom kampanje koja je upravo počela.
ODIHR je izričito najavio da će njegova sadašnja misija procjenjivati i na koji način su vlasti u BiH razmotrile preporuke iz prethodnih izbornih ciklusa.
To znači da će se, uz ocjenu samih Općih izbora 2026. godine, ponovo otvoriti pitanje koliko je problema na koje međunarodni posmatrači upozoravaju godinama zaista riješeno.
Misija će trajati kroz cijeli izborni proces. Kratkoročni posmatrači stižu 30. septembra, a 2. oktobra bit će raspoređeni širom BiH.
Na izborni dan pratit će otvaranje biračkih mjesta, glasanje, brojanje glasačkih listića i utvrđivanje rezultata na svim nivoima.
ODIHR će 5. oktobra, dan nakon izbora, zajedno s međunarodnim partnerima predstaviti preliminarne nalaze, dok će konačni izvještaj biti objavljen nekoliko mjeseci nakon završetka izbornog procesa.
