Bosna i Hercegovina danas ulazi u službenu izbornu kampanju. Od 4. septembra do 3. oktobra u 7 sati političke stranke, koalicije i kandidati mogu otvoreno voditi kampanju za Opće izbore koji će biti održani u nedjelju, 4. oktobra.
Tada počinje izborna šutnja, koja traje do zatvaranja biračkih mjesta.
Centralna izborna komisija BiH pozvala je sve učesnike izbora da poštuju Izborni zakon, posebno zabranu govora mržnje. Kampanja mora biti vođena u mirnom okruženju, a političkim subjektima pripada pravo da organiziraju skupove i predstavljaju svoje programe.
Ali iza klasične predizborne utakmice ove godine stoji i mnogo veća priča: prvi put će izborni proces u BiH u velikoj mjeri biti tehnološki promijenjen.
Više od 3,4 miliona birača
Centralni birački spisak zaključen 6. maja sadržavao je 3.414.364 birača.
To je osnovni broj birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore 2026. godine. Posebnu kategoriju predstavljaju državljani BiH koji glasaju izvan zemlje.
Za glasanje izvan BiH registrirano je 48.078 birača. Od tog broja, njih 45.457 glasat će putem pošte, dok je 2.621 birač registriran za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Broj birača, međutim, nije isto što i očekivani broj ljudi koji će zaista izaći na izbore. BiH godinama ima veliki raskorak između broja upisanih birača i stvarne izlaznosti, a upravo će izlaznost biti jedan od ključnih političkih faktora ovogodišnjih izbora.
Drugim riječima, izborna matematika neće se praviti od 3,4 miliona stvarnih glasova, nego od broja birača koji zaista odluče izaći na birališta.
Čak 108 političkih subjekata?
Na prvi pogled ovogodišnja politička ponuda djeluje ogromno.
CIK je u početnoj fazi ovjerio 75 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata, a potom je ovjereno i 29 koalicija.
To daje ukupno 108 političkih subjekata koji se pojavljuju kroz stranke, koalicije i nezavisne kandidate.
Međutim, ovaj broj treba pravilno tumačiti. Nije riječ o 108 potpuno različitih političkih organizacija koje svaka nastupa samostalno. Dio stranaka nastupa unutar koalicija, a pojedini politički subjekti imaju kandidature samo za određene nivoe vlasti.
Za poređenje, na Općim izborima 2022. CIK je ovjerio 145 političkih subjekata – 90 stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Na glasačkim listićima tada su se pojavila 127 subjekata, jer su se neke stranke kandidirale isključivo kroz koalicije, dok neke nisu imale ovjerene kandidatske liste.
Ovogodišnja brojka je, dakle, niža nego 2022, ali je politička fragmentacija i dalje izuzetno velika.
Šta građani zapravo biraju?
Opći izbori nisu jedni izbori, nego čitav paket izbora.
Građani će 4. oktobra neposredno birati:
* članove Predsjedništva BiH;
* zastupnike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
* zastupnike u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH;
* poslanike u Narodnoj skupštini Rs;
* predsjednika i potpredsjednike Rs;
* zastupnike u skupštinama kantona u Federaciji BiH.
To znači da jedan birač neće donositi samo jednu odluku. Na biračkom mjestu dobit će više glasačkih listića, zavisno od toga gdje ima prebivalište.
Upravo zbog toga je izborni sistem BiH među politički i tehnički najkomplikovanijim u Evropi.
Kako se glasa?
Na izborima se kombiniraju različiti modeli.
Za Predsjedništvo BiH i predsjednika Rs primjenjuje se većinski princip – pobjeđuje kandidat koji osvoji najviše glasova u odgovarajućoj izbornoj jedinici.
Za parlamentarne nivoe koriste se proporcionalni modeli.
To znači da birač često ne glasa samo za jednu osobu. Na stranačkim listama može označavati kandidate, odnosno koristiti preferencijalni glas, dok se mandati strankama i koalicijama raspoređuju prema broju osvojenih glasova i izbornim pravilima.
Zbog toga izborni rezultat nije jednostavna tabela „ko je dobio najviše glasova“. Stranka može imati veliki broj glasova, ali bez dovoljnog rezultata u odgovarajućoj izbornoj jedinici ne mora dobiti mandat.
Tu je i posebno važna kategorija kompenzacionih mandata, koji služe da se djelimično korigira disproporcionalnost nastala raspodjelom mandata po izbornim jedinicama.
Za ove izbore CIK je, između ostalog, ovjerio 64 kompenzacijske kandidatske liste sa ukupno 773 kandidata, koje je podnijelo 36 političkih stranaka i koalicija.
Najveća novost: više nema klasičnog sistema provjere birača
Ovo su prvi Opći izbori na kojima BiH uvodi specifične izborne tehnologije.
Na redovnim biračkim mjestima uvodi se biometrijska identifikacija birača.
Birač će prilikom dolaska na biračko mjesto dati lični dokument, a identitet će se dodatno provjeravati biometrijskim uređajem. Predviđeno je uzimanje otiska prsta i provjera podataka u odnosu na bazu nadležnih institucija.
Cilj je vrlo konkretan: smanjiti mogućnost da neko glasa u ime drugog birača ili da ista osoba glasa više puta.
Važno je, međutim, naglasiti da biometrijska provjera ne znači da birač glasa prstom. Ona služi za identifikaciju. Sam čin glasanja i dalje se obavlja popunjavanjem glasačkog listića.
Ako biometrijska provjera iz tehničkih ili drugih opravdanih razloga ne bude moguća, propisana je procedura koja omogućava glasanje uz provjeru važeće identifikacione isprave.
Druga velika promjena: glasački listić ide kroz skener
Druga velika novost jeste elektronsko skeniranje glasačkih listića.
Nakon što birač popuni listić, on se ubacuje u glasačku kutiju povezanu sa skenerom. Sistem elektronski očitava glasački listić i omogućava brže evidentiranje rezultata.
To bi trebalo značajno ubrzati objavljivanje preliminarnih rezultata.
Ali ovdje je važna stvar: elektronsko brojanje ne ukida ručno brojanje.
Ručno brojanje ostaje dio postupka. Elektronski rezultat služi za brzo utvrđivanje preliminarnih rezultata, dok se ručni proces koristi kao dodatna kontrola i dio službenog utvrđivanja rezultata.
Drugim riječima, ovo nisu „elektronski izbori“ u smislu da birač glasa na računaru. Glas se i dalje daje na papiru, ali se papir nakon glasanja elektronski očitava.
Zašto je ovo važno?
Ovo je zapravo najvažnija promjena ovogodišnjih izbora.
BiH je godinama imala problem povjerenja u izborni proces. Krađa identiteta birača, glasanje u ime drugih osoba, nepravilnosti prilikom brojanja i sporo objavljivanje rezultata bili su među problemima na koje su godinama upozoravali domaći i međunarodni posmatrači.
Nova tehnologija pokušava udariti upravo na nekoliko tih tačaka.
Biometrija treba otežati krađu identiteta.
Skeneri trebaju smanjiti mogućnost grešaka pri ručnom unosu i ubrzati objavu rezultata.
Elektronski prijenos rezultata treba omogućiti brži protok podataka prema CIK-u.
Ali tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme. I dalje ostaju pitanja rada biračkih odbora, kontrole političkih stranaka, posmatrača, prigovora, zaštite tajnosti glasanja i mogućih pritisaka na birače.
Zato će 4. oktobra biti važno ne samo koliko brzo će rezultati stizati nego i koliko će izborni proces biti transparentan i provjerljiv.
Kampanja traje 30 dana
Formalno, kampanja počinje danas, 4. septembra, i završava 3. oktobra u 7 sati.
Od tog trenutka počinje izborna šutnja.
CIK je posebno upozorio na govor mržnje. Zakon zabranjuje javno izražavanje kojim se potiču mržnja, diskriminacija ili nasilje prema osobama ili grupama na osnovu, između ostalog, nacionalnosti, vjere, etničkog porijekla, spola, rase ili drugih ličnih karakteristika.
To je posebno značajno u zemlji u kojoj se izborna kampanja vrlo često pretvara u mobilizaciju birača kroz nacionalne i identitetske teme.
Preuranjena kampanja više nije „siva zona“
Jedna od važnih promjena posljednjih godina jeste i mnogo strože reguliranje perioda prije službenog početka kampanje.
Od raspisivanja izbora do 4. septembra političkim subjektima nije bilo dozvoljeno da vode preuranjenu kampanju, odnosno da se predstavljaju biračima i promoviraju svoje kandidate i programe na način koji zakon tretira kao kampanju.
CIK je tokom ovog izbornog ciklusa već izricao novčane kazne zbog preuranjene kampanje i drugih kršenja izbornih pravila.
To znači da se ovogodišnja kampanja ne počinje samo politički danas. Danas počinje i period u kojem će CIK moći punim kapacitetom pratiti ponašanje kandidata, stranaka i koalicija u službenoj kampanji.
Kampanja ulazi i u digitalni prostor
Veliki dio političke borbe više se neće odvijati samo na trgovima, televiziji i bilbordima.
Društvene mreže postale su centralno mjesto političkog oglašavanja, mobilizacije birača i širenja političkih poruka.
Zbog toga će jedna od velikih tema ovih izbora biti i granica između političkog mišljenja, političke propagande, dezinformacija i manipulacije biračima.
Istovremeno, CIK je posljednjih godina razvio niz elektronskih servisa, uključujući e-Izbori, elektronsko podnošenje kandidatura i druge digitalne sisteme koji trebaju smanjiti administrativne probleme u izbornom procesu.
Izbori 2026. bit će test i za birače i za političare
Ovo će biti izbori na kojima će se odlučivati o mnogo više od toga ko će naredne četiri godine sjediti u parlamentima.
Bit će to test odnosa političkih stranaka prema novim pravilima, ali i test novih tehnologija.
Za birače će najvažnija promjena biti to što će njihov identitet prvi put biti dodatno provjeravan biometrijom, dok će njihov papirni glas prvi put biti elektronski očitan skenerom.
Za političke stranke najveći izazov bit će ogromna konkurencija: 75 stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata bore se za poziciju u sistemu u kojem nekoliko desetina hiljada glasova može odlučivati o mandatu.
A za CIK će pravi test početi tek kada biračka mjesta budu zatvorena.
Tada će se vidjeti može li novi tehnološki sistem ispuniti ono što mu je i osnovna svrha: da izborni rezultat bude brže poznat, ali prije svega da bude tačniji, provjerljiviji i vjerodostojniji.
Jer tehnologija može spriječiti dio izbornih manipulacija. Ne može, međutim, sama spriječiti politički pritisak, kupovinu glasova, zloupotrebu javnih resursa, govor mržnje ili političku manipulaciju biračima.
Zbog toga će ključna riječ ovih izbora ostati ista kao i ranije – integritet.
