Zastupljenost žena u politici je u Bosni i Hercegovini još uvijek mala. Za takvo stanje se može pronaći nebrojeno vidljivih i nevidljivih uzroka koji su našem društvu duboko ukorijenjeni. Međutim, kroz godine je došlo do napretka, koji podrazumijeva i zakonsku "pozitivnu diskriminaciju".
U BiH nije teško pronaći ohrabrujuće primjere političke zastupljenosti žena iako to još nije na zadovoljavajućem nivou. Često su žene samo kvota koja se zakonski mora ispuniti, a ne suštinski kreatori politika, no naše društvo se definitivno kreće ka naprijed. I to je dobro.
Ono što je loše jeste da i dalje ne doživljavamo dovoljno ozbiljno važnost žene u politici, da su vodeći političari još uvijek uglavnom muškarci i da političarke nemaju podršku svojih stranaka kakvu imaju muške kolege.
Rejhana Dervišević je državna parlamentarka i ujedno zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova na čijem čelu je muškarac. Ona za Klix.ba ističe da položaj žena u politici nije žensko, nego društveno pitanje te je ukazala na mnoge izazove s kojima se suočavaju.
"Smatram da političke stranke nedovoljno ulažu u promociju kandidatkinja, te da nedovoljno shvataju njihov potencijal u zastupanju važnih tema. Muškarci još uvijek drže većinu položaja moći i utjecaja pa je ženama potrebna njihova podrška da bi došle do pozicija koje zapravo zaslužuju", kazala je Dervišević.
Na problem žena "koje su dočekale svojih pet minuta slave" jer su im te minute dali upravo muškarci ranije je za Klix.ba govorila i Maja Gasal Vražalica, koja je istaknula da interesne organizacije uglavnom nisu te koje su iznjedrile žene na pozicijama nego rukovodstva stranaka koje u najvećoj mjeri čine muškarci.
Rejhana Dervišević također ukazuje na još jedan društveni problem, a to je da se od žena, za razliku od muškaraca, generalno očekuje mnogo više i da to može biti zamarajuće.
"U političkom radu žene se susreću s brojnim formalnim i neformalnim preprekama. Objektivnu prepreku predstavlja iscrpljujuća borba za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Dan je ženama nekada prekratak za sve ono što se od njih očekuje. S druge strane, društvene strukture, predrasude i stereotipi predstavljaju nevidljive i teško premostive barijere", kazala je.
Kvote s ciljem zastupljenosti žena u politici
Kada govorimo o ženama u politici, teško je ne spomenuti da zakoni propisuju određene kvote za učešće na izborima, međutim to im ne garantuje da će biti izabrane.
"Žene u BiH čine nešto više od polovine ukupne populacije te ujedno imaju pravo na srazmjernu zastupljenost u predstavničkim, izvršnim i različitim drugim tijelima upravljanja. Daleko smo od toga jer su žene u političkom životu BiH manjina. Uprkos obaveznoj kvoti od 40 posto na kandidatskim listama, žene su pri dodjeli mandata zastupljene tek sa oko 20 posto", kazala je Dervišević.
Nažalost, ne postoje kvote koje određuju broj žena koje trebaju biti zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti stoga je malo žena na mjestima odlučivanja.
"Brojevima i kvotama samo smo dobile priliku da pokažemo znanje, kompetencije i potencijal, za koji bih, kad su žene u pitanju, rekla da je neiskorišten. Prave podrške nema. Liderstvo nije pitanje spola, nego vizije i hrabrosti", poručila je Dervišević.
Posljednji lokalni izbori u BiH su pokazali poražavajuće rezultate u zastupljenosti žena na načelničkim pozicijama s obzirom na to da je svega 29 njih kandidovano od ukupno 142 općine u BiH, a osam žena je osvojilo mandat. To je povećanje u odnosu na 2020. godinu kada je izabrano pet žena od također 29 kandidovanih.
Aktuelna načelnica Općine Novo Sarajevo i donedavna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je jedan od nekoliko primjera uspjeha žene u politici. Ističe da je pomak u smislu ravnopravnosti u našem društvu simboličan i zasniva se na entuzijazmu pojedinaca, a ne sistemskom rješavanju diskriminacije.
"Zastupljenost žena na lokalnom nivou vlasti u BiH jeste realno poražavajuća slika i potvrda duboko ukorijenjenih strukturnih prepreka s kojima se žene suočavaju u politici. Iako se na prvi pogled može učiniti da je to određeni pomak u odnosu na ranije cikluse, istina je da je riječ o sporim, gotovo simboličnim koracima naprijed, koji nisu rezultat sistemskog rješenja, već individualnih proboja kroz gustu mrežu stereotipa i prepreka. Dovoljno govori podatak da sam u posljednjih 30 godina prva žena direktno izabrana za načelnicu jedne općine u Sarajevu", kazala je Karić.
Također je ukazala na neke od uzroka goreg položaja žena u politici u odnosu na muškarce.
"Uzroci ovako male zastupljenosti žena su višeslojni – od nedostatka institucionalne podrške, političke volje, pa sve do kulture koja još uvijek favorizira muško liderstvo, posebno na lokalnom nivou gdje su izbori često ličniji, direktniji i više podložni tradicionalnim obrascima razmišljanja. Žene u politici i dalje se moraju dokazivati dvostruko više, noseći teret rodnih predrasuda i nerijetko se suočavajući s otvorenim seksizmom, omalovažavanjem i pokušajima diskreditacije", rekla nam je Karić.
Kao i Dervišević, Karić upozorava da zakonodavni okvir propisuje samo kvote za zastupljenost spolova na izbornim listama, ali ne i u izvršnoj vlasti.
"Te kvote ne garantuju stvarnu moć ženama koje uđu u političke strukture. Za mene, biti jedna od rijetkih žena na poziciji načelnice nije privilegija, već svakodnevna borba za normalizaciju ženske prisutnosti u svim sferama odlučivanja. Promjene su moguće – ali samo ako ih zajedno gradimo, ne samo kroz zakone, već i kroz obrazovanje, podršku i stvaranje društva u kojem rod ne određuje domet nečijih političkih ambicija", poručila je Karić.
