Aktivnosti kojima se posljednjih dana u Srbiji i entitetu Rs rehabilitira lik i djelo zločinca Ratka Mladića ne mogu se posmatrati kao izolirani incidenti, niti kao puko vraćanje u prošlost.
Danas mediji pišu da genocid ne može izvršiti jedna osoba, ne umanjujući odgovornost Mladića, ali poruka je jasna, piše NAP.
Ideje i ciljevi zbog kojih je izvršena agresija na Bosnu i Hercegovinu nikada nisu u potpunosti napušteni.
Mladić nije bio samo vojni komandant. On je bio jedan od ključnih izvršilaca projekta koji je podrazumijevao teritorijalno osvajanje, protjerivanje nesrpskog stanovništva i stvaranje etnički homogenih prostora. Za zločine počinjene pod njegovom komandom, uključujući genocid u Srebrenici, pravosnažno je osuđen pred međunarodnim sudom u Hagu.
I stoga je jasno da je njegovo veličanje danas mnogo više od historijskog revizionizma. Historijski revizionizam više se dešava u Tužilaštvu BiH, koje otvoreno radi na ovom projektu.
Ali, kada se ratni komandant pravosnažno osuđen za najteže zločine ponovo pretvara u nacionalnog heroja, kada se njegove poruke i simboli vraćaju u javni prostor, postavlja se pitanje šta se time zapravo priprema?
Najopasnija greška bila bi zaključiti da je riječ samo o prošlosti. Ratni cilj nije isto što i današnji politički plan, ali je činjenica da dio političkih struktura u Srbiji i Rs i dalje osporava ili relativizira temelje na kojima počiva Bosna i Hercegovina. Osporavanje državnih institucija, stalno insistiranje na secesionističkim idejama, negiranje presuđenih činjenica o genocidu i ratnim zločinima te sistematsko političko udaljavanje građana od države Bosne i Hercegovine stvaraju ambijent u kojem se granice prihvatljivog stalno pomjeraju. Kroz takozvani „kompromis“ posljednje četiri godine dobrano su zagazile u opasnu zonu.
U takvom ambijentu pitanje nije samo šta se govori, već i zašto se govori upravo sada.
