Zlatko Pajazetović propituje poteze nove Vlade USK: Stvarni zaokret ili predizborna predstava?

Redakcija Mostar

Član KO Naša stranka USK pozdravlja ukidanje pojedinih privilegija, ali traži odgovor zašto se s promjenama počinje svega nekoliko sedmica prije Općih izbora.

Potezi nove Vlade Unsko-sanskog kantona, predvođene premijerom Ibrahimom Dizdarićem, kojima se ukidaju pojedine privilegije funkcionera, na prvi pogled predstavljaju promjenu odnosa prema korištenju javnog novca.

Ukidanje takozvane „zlatne kartice“, ograničavanje korištenja službenih vozila, odricanje članova Vlade od dodatnih naknada i smanjenje broja savjetnika mjere su koje bi, smatra Zlatko Pajazetović, trebale biti dio uobičajenog funkcionisanja javne vlasti, a ne povod za posebno političko predstavljanje.

Međutim, član Kantonalnog odbora Naše stranke USK u svojoj objavi otvara pitanje trenutka u kojem se ove odluke donose.

Nova Vlada USK imenovana je uoči Općih izbora zakazanih za 4. oktobar. Zbog toga Pajazetović smatra legitimnim postaviti pitanje da li se radi o početku trajne promjene odnosa prema javnim resursima ili o potezima koji bi pred izbore trebali proizvesti pozitivan politički efekat.

Posebno problematizira činjenicu da stranke koje danas čine novu parlamentarnu većinu nisu prvi put dio vlasti u Unsko-sanskom kantonu.

SDA, POMAK, DF i Stranka za BiH u različitim periodima i kombinacijama već su participirali u kantonalnoj vlasti. Pajazetović podsjeća da su POMAK i SDA bili dio većine koja je krajem 2023. godine formirala Vladu USK, dok su i DF i SBiH ranije učestvovali u vlasti.

Zbog toga, prema njegovom stavu, pitanje odgovornosti ne može biti vezano samo za aktuelnog premijera i njegove odluke.

„Zašto to nije urađeno ranije?“

Pajazetović posebno problematizira privilegije koje se sada ukidaju ili ograničavaju.

Ako su, kako navodi, određene pogodnosti bile nepotrebne, postavlja pitanje zbog čega ih politički partneri koji ih danas žele ukinuti nisu eliminisali ranije.

U tom kontekstu spominje i takozvanu „zlatnu karticu“ sa limitom od 15.000 KM, navodeći da je premijer godinama imao mogućnost njenog korištenja.

Pajazetović ukazuje i na činjenicu da je jedan od aktuelnih ministara ranije obavljao funkciju premijera i koristio istu karticu.

Slična pitanja postavlja i u vezi s naknadama za prisustvo sjednicama Kolegija Vlade. Ako je ministar već plaćen za obavljanje svoje funkcije, pita Pajazetović, zbog čega bi dodatno dobijao naknadu za sastanke koji su dio njegovih redovnih obaveza?

Posebno pitanje: službena vozila

Najviše prostora u svojoj kritici Pajazetović posvećuje službenim vozilima.

Premijer Dizdarić iznio je tvrdnje o njihovom korištenju za privatne potrebe, uključujući kupovinu, odlaske na kafu i odlazak na more.

Ako su takve zloupotrebe postojale, smatra Pajazetović, javnost ne bi trebala dobiti samo opise pojedinačnih slučajeva, već konkretne podatke.

Postavlja pitanja ko je koristio službena vozila, iz kojih institucija, u kojem periodu i po čijem odobrenju.

Traži i podatke o troškovima goriva, putarina, dnevnica i amortizacije, kao i odgovor na pitanje jesu li među korisnicima službenih vozila bili i ministri stranaka koje danas čine novu većinu.

Prema njegovom stavu, upravo bi objavljivanje takvih podataka predstavljalo ozbiljan test vjerodostojnosti nove politike.

"Prava reforma je kada se donese propis“

Pajazetović smatra da lična odluka premijera ili ministra da se odrekne određene pogodnosti sama po sebi nije dovoljna da bi se govorilo o reformi.

Kao primjer navodi „zlatnu karticu“. Ako premijer odluči da je neće koristiti, to, prema njegovom tumačenju, predstavlja lični gest. Institucionalna promjena bila bi ukidanje odluke kojom je takva privilegija omogućena, čime bi ista mogućnost bila onemogućena i budućim premijerima.

Slično je, navodi, i sa službenim automobilima. Umjesto obećanja aktuelnih funkcionera da ih neće koristiti u privatne svrhe, trebalo bi uspostaviti jasna pravila, voditi evidencije kilometraže i korištenja, objavljivati podatke o potrošnji goriva te predvidjeti sankcije za zloupotrebe.

Isto pitanje odnosi se i na naknade članovima Vlade. Ako se žele ukinuti, smatra Pajazetović, potrebno je osigurati da takvo pravilo važi i za buduće sazive vlasti.

„Građani imaju pravo biti skeptični“

Pajazetović, međutim, ostavlja mogućnost da su potezi nove Vlade rezultat stvarne namjere da se uvedu drugačiji standardi u upravljanju javnim novcem.

Ne smatra, kako navodi, da prve odluke treba unaprijed proglašavati farsom samo zato što su donesene pred izbore.

Istovremeno, građani prema njegovom mišljenju imaju razlog za oprez, posebno imajući u vidu političku nestabilnost u USK i činjenicu da je kanton tokom jednog četverogodišnjeg mandata dobio već četvrtu Vladu.

Stranke su, podsjeća, u tom periodu više puta mijenjale odnose i prelazile iz vlasti u opoziciju i obrnuto, dok se neke od njih danas predstavljaju kao akteri koji žele mijenjati sistem u čijem su kreiranju ranije i same učestvovale.

Zbog toga Pajazetović kao ključni test za novu Vladu vidi pretvaranje najavljenih mjera u trajna i obavezujuća pravila.

Kao dodatni korak predlaže objavljivanje podataka o korištenju službenih vozila, reprezentaciji, karticama, radu komisija, broju savjetnika i drugim pogodnostima u prethodnim godinama, uključujući period u kojem su vlast obavljali predstavnici stranaka koje danas čine novu većinu.

Upravo bi takav pristup, prema njegovom stavu, pokazao da li aktuelne mjere predstavljaju dugoročnu promjenu ili poteze vezane za predizborni period.

Na kraju objave Pajazetović dilemu svodi na pitanje da li Unsko-sanski kanton svjedoči početku ozbiljnog preispitivanja privilegija u javnim institucijama ili njihovom privremenom ograničavanju do 4. oktobra.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.