Zbog zapadnog Balkana i Ukrajine EU pred pobunom siromašnih članica

Zbog prijema novih država, siromašnije zemlje Evropske unije mogle bi se suočiti sa restriktivnim mehanizmima primanja subvencija iz Brisela,

Kako javlja Politico.eu, Evropska komisija jučer je izašla sa prijedlogom da se 392 miliona eura direktne pomoći državam od Portugala, preko Hrvatske, do Poljske, uslovi provođenjem reformi.

Svih 27 evropskih komesara jučer su potpisali papir na kojem piše da će dalja pomoć biti uslovljena provođenjem reformi.

Poput posebnog fonda za zapadni Balkan od 6 milijardi eura, EU planira svoje siromašnje članice usloviti provođenjem evropskih reformi za pare.

"Postoji široka podrška finansiranju zasnovanom na učinku", objavila je Evropska komisija. Ostaje još da se donese formalni prijedlog. Kada se to dogodi, vlade država EU će reći svoje, naveli su.

Koheziono finansiranje čini veliki dio sedmogodišnjeg budžeta EU od ukupno 1,2 triliona eura i usmjereno je na smanjenje jaza između bogatijih i siromašnijih regija. Sve najsiromašnije zemlje EU, od Portugala na zapadu do Mađarske i Bugarske na istoku, imale su ogromnu korist od finansiranja, koje se uglavnom fokusira na okoliš i transportnu infrastrukturu, kao što su novi autoputevi.

Reforma je na dnevnom redu jer se u pozadini njihovih glava zvaničnici EU pripremaju za moguće proširenje bloka na Ukrajinu i zemlje zapadnog Balkana, gdje bi veliki dio tog novca bio iskorišten da im pomogne da ekonomski sustignu postojeće članice.

Posljednjih godina, EU se borila da uvjeri neke zemlje, posebno Mađarsku i Poljsku, da se drže demokratskih standarda i uskratila je neka sredstva, ali na vrlo ograničene načine. Stavljanje kohezionog finansiranja u zavisnost od reformi od početka članstva neke zemlje moglo bi olakšati održavanje vlada na pravim i uskim pozicijama.

Ipak, to neće biti jednostavno postići, piše Politico.

"U principu to [uslovljavanje] može biti lijek, ali u praksi je super teško", rekao je Zsolt Darvas iz briselskog think tanka Bruegel, dodajući da su prošli sistemi koji su povezivali isplate gotovine sa određenim ciljevima bili glomazni.

Štedljive zemlje, uglavnom iz sjeverne Evrope, dugo su tvrdile da je trenutna potrošnja na koheziju — koja je sada u velikoj mjeri usmjerena ka regijama u južnoj, centralnoj i istočnoj Evropi — neefikasna, rekao je Darvas.

Model bi proširio sličan format na pravila vezana za postpandemijski fond EU koji je dogovoren 2020. kako bi se ublažio ekonomski učinak Covid-19.

U okviru te šeme, Brisel je povezao gotovinske transfere sa usvajanjem domaćih reformi.

Međutim, moglo bi doći do nekog odbijanja jer su ga neke vlade žestoko kritizirale. Isplata gotovine iz fonda za oporavak bila je prožeta birokratijom zbog strogih revizija i kontrola, rekao je Darvas.

Trenutni programi kohezije uključuju dio potrošnje koji je povezan s ciljevima, ali zemlje članice nisu voljne da koriste ovaj izvor, rekao je zvaničnik EU koji je dobio anonimnost da slobodno govori.

U svom izvještaju Komisija je napisala da bi model gotovine za reforme mogao potencijalno "ubrzati finansijsku implementaciju i povećati orijentaciju politike na rezultate".

Izvršna vlast EU je navela da je pristup "baziranom na učinku" u fondu nakon pandemije ohrabrio države EU da usvoje reforme i "nagrade napredak na tom putu".

Ali EU ne želi precizno replicirati model fonda za oporavak. Dokument podstiče veće učešće lokalnih zajednica i zainteresiranih strana – nešto što, prema kritičari, nedostaje u fondu za postpandemiju.

Tekst također naglašava potrebu za snažnim sistemima revizije i kontrole. Revizorski nadzornik EU kritizirao je fond za oporavak zbog njegovih navodnih slabih provjera protiv prijevara.

Izvještaj će se uključiti u predstojeću raspravu o sastavu sedmogodišnjeg budžeta EU, koji će stupiti na snagu 2028. godine. Komisija će dati formalni prijedlog koji će prije toga morati jednoglasno odobriti glavni gradovi država.