Izbori u Izraelu 27. oktobra: Hoće li Netanyahu dobiti još jedan premijerski mandat?

Izrael će održati nacionalne izbore 27. oktobra, posljednjeg datuma dozvoljenog zakonom, saopštio je u nedjelju izraelski parlament, a glasanje se široko smatra referendumom o vodstvu premijera Benjamina Netanyahua od izbijanja rata u Gazi, javio je AFP.

Knesset, kako se taj parlament naziva, trebao bi završiti svoj trenutni mandat 17. jula, što će vladajućoj koaliciji omogućiti da prvi put u nekoliko decenija završi puni četverogodišnji mandat.

„Budući da se očekuje da će trenutni Knesset odslužiti puni mandat, a sljedeći opšti izbori su već zakonom određeni za 27. oktobar, bez namjere skraćivanja mandata zakonodavnog tijela, nema potrebe za donošenjem Zakona o raspuštanju Knesseta u uobičajenom smislu“, navodi se u saopštenju parlamenta.

Netanyahu (76), premijer je s najdužim stažem u historiji Izraela, nakon što je odslužio više nekonsekutivnih mandata, i izjavio je da namjerava ponovo da se kandiduje.

Rekao je da „namjerava pobijediti“ na izborima, postavljajući temelje za ono što bi moglo biti odlučujuće takmičenje u njegovom političkom životu.

Posljednjih dana, njegova vlada, jedna od najdesničarskijih koalicija u historiji Izraela, utrkuje se da usvoji niz zakona u nastojanju da ojača svoj savez i uđe u izbore s pozicije snage.

Prošlog mjeseca, Netanyahu je čak rekao da namjerava „uspostaviti široku nacionalnu vladu, ne desničarsku, ne ljevičarsku vladu koja ovisi o arapskim strankama, već široku nacionalnu vladu“.

Netanyahu, čini se, pokušava preoblikovati svoj izborni stav oko nacionalnog jedinstva, a ne ideološkog slaganja.

Nedavne ankete pokazuju da većina Izraelaca želi da on ode s funkcije, a bivši vojni zapovjednik Gadi Eisenkot pojavljuje se kao njegov glavni rival.

Nedavna anketa Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu pokazala je da više od 92 posto Izraelaca vjeruje da je Iran pobijedio u ratu na Bliskom istoku, a podrška Netanyahuovom premijerskom mandatu pala je sa 40,5 posto početkom marta na 29,4 posto u junu.

Javno mnijenje je postalo kritično prema primirju kojim je zaustavljen rat koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli protiv Irana krajem februara, što je dovelo do sporazuma između Teherana i Vašingtona koji mnogi smatraju nepovoljnim za Izrael.

I dalje postoji bijes zbog sigurnosnih propusta koji okružuju napade 7. oktobra, što i dalje opterećuje Netanyahuov ugled.

Očekuje se da će na raspoloženje birača uticati žestoki spor oko toga da li ultraortodoksni Jevreji trebaju služiti u vojsci.

Netanyahuovi ključni saveznici više su puta prijetili da će srušiti sadašnju vladu ukoliko njihovi birači ne budu izuzeti od regrutacije, dok izraelska vojska i veći dio javnosti tvrde da je široko regrutovanje neophodno, nakon što su godine ratova ostavile oružane snage opterećene.

Druge kritične tačke su pravosudne reforme koje je pokrenuo prije izbijanja rata u Gazi, njegovi vlastiti tekući sudski procesi za korupciju i neizvjesnost oko poslijeratnog upravljanja Gazom.

Ratovi protiv Hezbollaha i Irana stvorili su politički komplikovanu pozadinu za Netanyahua.

Međutim, rekao je da bi vlada koju je zamislio formirati nakon izbora pomogla u ostvarenju regionalnih ambicija Izraela.

„Nakon što uklonimo iransku egzistencijalnu prijetnju, široka nacionalna vlada može sklopiti mir unutar sebe, suočiti se s ostacima iranske osovine i ubrati plodove naše pobjede u političkim sporazumima poput onog koji sklapamo s Libanom, a ima ih još nekoliko na putu“, rekao je.

Netanyahuove izjave sugerišu da namjerava iskoristiti izraelsku vojnu kampanju protiv Irana i libanske militantne grupe Hezbollah kao centralni dio svoje izborne naracije, prelazeći s krhke ideološke koalicije na širi, sigurnosno utemeljen vladajući mandat.