Mađarski parlament će u ponedjeljak i utorak glasati i raspravljati o ustavnom amandmanu kojim bi se okončao mandat predsjednika Tamása Sulyoka, čime će se zaokružiti dramatična faza tranzicije nakon što je u aprilu prekinuta šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbána.
Amandman predviđa da Sulyoku, koji je na dužnosti od marta 2024., mandat prestane već dan nakon njegova stupanja na snagu, a parlament potom ima rok od 30 dana za izbor novog šefa države, čiji mandat ne bi smio trajati duže od pet godina.
Budući da stranka Tisza premijera Pétera Magyara u parlamentu drži stabilnu dvotrećinsku većinu, usvajanje se smatra gotovo izvjesnim
Magyar je promjenu najavio u sklopu onoga što naziva "Operacijom čišćenja", poručivši da "obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni zvaničnik ista osoba koja je učestvovala u rušenju republike".
Sulyoka naziva "Orbánovom marionetom" i tvrdi da predsjednik nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo niti zadržati povjerenje društva.
Aktuelni predsjednik odbija dati ostavku i u saopćenju objavljenom u četvrtak poručio je da amandman "vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti, i samovolji umjesto obnovi vladavine prava", te upozorio da bi budući predsjednik izabran na taj način zapravo postao "zarobljenik političke većine koja ga je izabrala", budući da bi ga se moglo smijeniti kad god njegov mandat prestane služiti ciljevima vladajuće većine.
Ranije je u intervjuu za poljski konzervativni sedmičnjak Do Rzeczy ocijenio je da je amandman "zakon skrojen za konkretnu osobu, njega, i ni na koji način nije u skladu s vladavinom prava".
Predsjednik je Venecijanskoj komisiji podnio i obiman dokument s pitanjima o shodnosti amandmana s evropskim ustavnim standardima. Komisija, čija je delegacija predvođena predsjednicom Martom Cartabijom boravila u Budimpešti 2. jula, zahtjev razmatra u hitnom postupku, ali vlada je uprkos tome ubrzala parlamentarnu proceduru bez čekanja na njezino mišljenje.
