Zašto je Jordan meta? Sukob na Bliskom istoku uvlači ključnog saveznika SAD-a

Sve intenzivniji iranski napadi posljednjih dana stavljaju Jordan u središte krize na Bliskom istoku.

Nakon što su iranske rakete ponovo ušle u jordanski zračni prostor, vojska ove zemlje saopćila je da je oborila tri projektila, dok u napadu nije bilo povrijeđenih.

Napad je uslijedio nakon iranskog raketiranja američke vojne baze u Jordanu, u kojem su poginula dva američka vojnika, a više desetina ih je ranjeno. Jordan je jedna od osam arapskih država u kojima se nalaze američki vojni objekti, zbog čega ga Teheran smatra legitimnom metom, piše DW.

"Iran smatra da ima pravo odgovoriti svakoj državi koja na svojoj teritoriji ima američke vojne kapacitete, a Jordan je jedna od njih", rekao je Erwin van Veen s Instituta Clingendael.

Jordan je nakon napada pozvao iranskog ambasadora na razgovor i zatražio hitan prekid napada, ocijenivši ih neopravdanim.

Sjedinjene Američke Države najveći su strani partner Jordana. Prema sporazumu potpisanom 2022. godine, Washington godišnje izdvaja 1,45 milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći, dok je Kongres za 2025. odobrio povećanje na 1,65 milijardi dolara. Istovremeno, procjenjuje se da je u Jordanu raspoređeno oko 4.000 američkih vojnika.

Analitičari upozoravaju da bliske veze sa SAD-om i saradnja u presretanju iranskih projektila namijenjenih Izraelu povećavaju pritisak na jordanske vlasti i izazivaju nezadovoljstvo dijela javnosti, koja sve češće smatra da zemlja plaća cijenu regionalnih savezništava.

Dodatni problem predstavlja palestinsko pitanje. Više od polovine stanovništva Jordana ima palestinsko porijeklo, a zemlja je jedan od najglasnijih zagovornika rješenja dvije države. Istovremeno odbacuje mogućnost novog priliva palestinskih izbjeglica zbog ekonomskih poteškoća i sigurnosnih rizika.

Prema ocjenama stručnjaka, Jordan se nalazi u izuzetno teškoj poziciji jer pokušava održati ravnotežu između savezništva sa SAD-om, složenih odnosa s Izraelom i rastućih prijetnji iz Irana, uz sve veće unutrašnje političke i ekonomske pritiske.