Grupa sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta G7 dogovorila je oslobađanje 100 miliona barela nafte tokom naredna četiri mjeseca, nakon snažnog pritiska administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da evropske zemlje posegnu za svojim rezervama dizela.
Lideri G7 nakon vanrednog sastanka u petak saopćili su da će oslobađanje 100 miliona barela „početi odmah“, pri čemu će prvo na tržište biti puštene zalihe dizela.
Dogovor je postignut nakon višednevnih razgovora evropskih vlada o odgovoru na zahtjeve Vašingtona. Američka administracija tražila je oslobađanje evropskih rezervi kako bi se ublažio nagli rast cijena dizela, koji je postao i politički problem za republikance uoči izbora za Kongres narednog mjeseca.
Trump je prethodno zaprijetio potpunom zabranom američkog izvoza dizela, što je izazvalo zabrinutost u Evropi jer gorivo iz SAD-a čini više od polovine evropskog uvoza dizela.
Ta mogućnost sada je uklonjena sa stola.
„Neće biti ograničenja niti zabrana izvoza između zemalja G7“, navedeno je u zajedničkom saopćenju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbacio je tvrdnje da su evropski lideri pristali na oslobađanje rezervi zbog Trumpove prijetnje zabranom izvoza.
„Ton naše rasprave nije bio ton prijetnji, bio je konstruktivan“, rekao je Macron novinarima.
Dodao je da je Trump bio „vrlo jasan“ da zabrane izvoza neće biti.
U zajedničkom saopćenju nije precizirano koliko će nafte i dizela biti oslobođeno iz evropskih rezervi. Trump je, međutim, objavio da su evropske države pristale dati značajan doprinos.
„Evropa je upravo pristala osloboditi ogromnu količinu svojih velikih zaliha dizela. Proces će početi odmah“, objavio je Trump.
Francuska je ranije u petak predložila oslobađanje 100 miliona barela evropskih rezervi nafte i dizela.
G7 čine SAD, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Velika Britanija.
Članice G7 ranije ove godine učestvovale su i u akciji oslobađanja 400 miliona barela nafte koju je predvodila Međunarodna agencija za energiju (IEA). Međutim, dio tada ponuđenih količina nikada nije završio na tržištu jer cijenom nisu mogle konkurirati jeftinijoj američkoj sirovoj nafti.
Dvoje evropskih diplomata navelo je da bi najnovija odluka mogla predstavljati i potvrdu obaveza preuzetih još u martu.
