Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Zašto djeca Bosanaca, Hrvata i Srba u Austriji sve manje govore maternji jezik?

Redakcija Mostar

Miketić Subotić, koja se i sama ove godine s dvoje djece doselila iz Srbije u Beč, upozorava da se jezici doseljenika često ne vrednuju jednako kao drugi strani jezici.


Austrijska akademija nauka pokrenula je istraživanje o očuvanju jezika među doseljenicima s Balkana i njihovim potomcima.

Zašto djeca doseljenika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske sve češće međusobno razgovaraju na njemačkom jeziku, čak i kada njihovi roditelji kod kuće govore maternjim jezikom? Odgovor na ovo pitanje pokušava pronaći lingvistica Sanja Miketić Subotić, koja je pokrenula istraživanje na Austrijskoj akademiji nauka u Beču.

Kako izvještava austrijski javni servis ORF, projekt LANGMIG istražuje na koji način porodice porijeklom s Balkana koriste svoje jezike, koliko ih uspijevaju prenijeti na djecu i kako se jezičke navike mijenjaju kroz generacije.

Prema podacima grada Beča, početkom 2025. godine u austrijskoj prijestonici živjelo je približno 40.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, gotovo 99.000 porijeklom iz Srbije i oko 33.000 iz Hrvatske.

Istraživanje će obuhvatiti razgovore s porodicama, ankete i posmatranje svakodnevne komunikacije, a trajat će do juna 2028. godine.

Miketić Subotić, koja se i sama ove godine s dvoje djece doselila iz Srbije u Beč, upozorava da se jezici doseljenika često ne vrednuju jednako kao drugi strani jezici.

Dok se poznavanje engleskog ili francuskog uglavnom smatra prednošću, bosanski i srpski često nemaju isti društveni ugled.

Naučnica ističe da dvojezičnost ne podrazumijeva jednako poznavanje oba jezika. Djeca, naprimjer, mogu lakše razgovarati o školskim obavezama na njemačkom, a o porodičnim uspomenama na jeziku roditelja.

Prema njenim riječima, roditelji ne bi trebali prestati govoriti maternjim jezikom čak ni kada im djeca odgovaraju na njemačkom.

Knjige, muzika, druženje i dodatna nastava mogu pomoći očuvanju jezika, ali je važna i podrška obrazovnih institucija i šire društvene zajednice.

Rezultati istraživanja još nisu objavljeni.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.