Bosanski među najzastupljenijim jezicima u finskoj općini: Priča o zajednici koja je pronašla novi dom na sjeveru Evrope

Redakcija Mostar

Općinske vlasti kasnije su angažovale školskog asistenta kojem je bosanski maternji jezik, dok je nastava vjeronauke nastavljena. Ipak, Hodžić je smatrao da nastava maternjeg jezika nije u potpunosti ostvarena.

Finski javni servis Yle pisao je o Bosancima i Hercegovcima u Korsnesu, njihovom radu, porodicama i životu u maloj općini.

U finskoj općini Korsnes, na zapadnoj obali zemlje, bosanski jezik zauzima posebno mjesto među jezicima kojima govore tamošnji stanovnici. O bosanskohercegovačkoj zajednici, njenom svakodnevnom životu i ulozi u lokalnoj sredini pisao je finski javni servis Yle u reportaži objavljenoj 27. oktobra 2022. godine.

Korsnes je mala općina u regiji Ostrobotnija, poznata po snažnoj švedskojezičnoj tradiciji. Upravo u toj sredini bosanski je, prema podacima navedenim u reportaži, postao drugi najzastupljeniji jezik.

Među sagovornicima finskog javnog servisa bio je i Mirza Hodžić, poduzetnik porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji je govorio o zapošljavanju, integraciji doseljenika i obrazovanju njihove djece.

Priča iz Korsnesa pokazuje kako se bosanskohercegovačka zajednica uključila u život male finske općine, u kojoj su radna mjesta, porodični život i obrazovanje važni za ostanak stanovništva.

Mirza Hodžić je u Finsku stigao u potrazi za poslom, nakon što su mu rat u Bosni i Hercegovini i poslijeratne ekonomske prilike otežali ostvarivanje životnih planova. Prvobitno se zaposlio u plastenicima, a kasnije je pokrenuo vlastiti posao u toj oblasti.

U vrijeme objavljivanja reportaže bio je i član upravnog odbora lokalnog udruženja poduzetnika.

„Poslije rata nije bilo posla, pa smo, kao i mnogi drugi Bosanci, morali tražiti zaposlenje izvan Bosne i Hercegovine“, ispričao je Hodžić za Yle.

Njegova supruga pridružila mu se tri mjeseca nakon dolaska u Finsku. Porodica je potom nastavila život u Korsnesu, općini koja je tada imala približno 2.000 stanovnika.

Hodžić je bio i među osnivačima sportskog udruženja BFF Gazije, koje su Bosanci u Finskoj osnovali 2010. godine. Klub je, osim sportskih aktivnosti, pomagao doseljenicima da se uključe u lokalnu zajednicu.


Međutim, bosanskohercegovačka zajednica suočavala se i s problemima. Iako je bosanski bio drugi najzastupljeniji jezik u općini, usluge na tom jeziku bile su veoma ograničene.

Hodžić je upozoravao da se doseljenici često posmatraju prvenstveno kao radna snaga, bez dovoljno pažnje prema njihovim drugim potrebama.

Posebno pitanje bilo je obrazovanje djece na maternjem jeziku.

Hodžić je s drugim roditeljima 2018. godine pokrenuo inicijativu da se za 15 djece bosanskohercegovačkog porijekla osigura nastavak učenja bosanskog jezika i islamske vjeronauke.

Općinske vlasti kasnije su angažovale školskog asistenta kojem je bosanski maternji jezik, dok je nastava vjeronauke nastavljena. Ipak, Hodžić je smatrao da nastava maternjeg jezika nije u potpunosti ostvarena.

Tadašnja načelnica općinske administracije Christina Båssar ocijenila je za Yle da su se Bosanci dobro integrisali u lokalnu zajednicu, naglašavajući njihovu zaposlenost i doprinos privredi.

Zanimljivo je da stanovnici Korsnesa uglavnom govore švedski, iako se općina nalazi u Finskoj. Zbog toga su i Bosanci u svakodnevnom životu prvenstveno koristili švedski, dok im finski uglavnom nije bio potreban.

Reportažu je za finski javni servis Yle napisala novinarka Aliisa Uusitalo.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.