Od 1. januara 2026. godine za Bosnu i Hercegovinu je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), instrumenta Evropske unije koji u praksi funkcioniše kao naknada za emisiju ugljendioksida.
Mehanizam obavezuje kompanije iz BiH, kao i iz svih zemalja koje nisu članice EU, da pri izvozu robe na tržište Unije plate dodatni trošak Briselu zbog emisija CO₂ nastalih tokom proizvodnje, piše hayat.ba.
CBAM obuhvata proizvode čija proizvodnja podrazumijeva visoke emisije ugljika, a koji se uvoze u države članice EU. Među njima su aluminij, čelik, željezo, cement, đubriva, ali i električna energija, što ovaj mehanizam čini posebno osjetljivim za privredu Bosne i Hercegovine. Iako se sada CBAM nameće kao neminovnost, važno je naglasiti da je postojala realna mogućnost da BiH izbjegne njegovo plaćanje. Za to je, međutim, bila neophodna pravovremena reakcija domaćih vlasti i ispunjavanje nekoliko ključnih uslova koje je Evropska unija jasno definisala.
Prije svega, bilo je potrebno uspostaviti berzu električne energije i povezano tržište, zatim razviti unutrašnji sistem trgovine emisijama CO₂ (EU ETS), kao i donijeti strategiju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Od navedenog, Bosna i Hercegovina je djelimično napredovala samo u oblasti tržišta električne energije.
Naime, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, koji predstavlja osnov za formiranje berze električne energije. Ipak, da bi zakon stupio na snagu, neophodno je njegovo usvajanje i u Domu naroda, što, s obzirom na političke odnose i blokade, nije bilo realno očekivati do kraja 2025. godine.
S druge strane, uspostava unutrašnjeg sistema trgovine emisijama CO₂ ostala je tek na nivou političkih obećanja. Iako su iz Vijeća ministara BiH, uključujući i predsjedavajuću Borjanu Krišto (HDZ), više puta najavljivali njegovo uvođenje, konkretni koraci nisu poduzeti.
EU ETS funkcioniše po principu trgovine emisijskim kvotama, odnosno pravima na zagađivanje.
