Zapadna Evropa bilježi najtoplije ljeto u historiji mjerenja: Suša, požari i rekordno niski vodostaji

Redakcija Mostar

Juni i juli donijeli su rekordne temperature, dok su požari opustošili velike površine, a vodostaji ključnih evropskih rijeka pali na historijski niske nivoe.

Zapadna Evropa prošla je kroz najtoplija prva dva mjeseca ljeta otkako postoje mjerenja, objavio je u ponedjeljak evropski klimatski servis Copernicus. Istovremeno, kontinent se suočava s velikim požarima, teškom sušom i novim toplotnim valom koji se očekuje tokom ove sedmice.

Prosječna temperatura tokom juna i jula iznosila je 21,62 stepena Celzijusa, što je čak 2,79 stepeni više od prosjeka. Time je nadmašen prethodni rekord zabilježen 2022. godine.

Copernicus je objavio i da je juli bio najtopliji mjesec ikada zabilježen za svjetske nepolarne okeane. Rekordno visoke temperature mora zabilježene su duž Atlantika i u zapadnom Sredozemlju, što dodatno ugrožava morski ekosistem i priobalne zajednice.

Visoke temperature i dugotrajna suša tokom juna i jula međusobno su se pojačavale, stvarajući svojevrsni začarani krug ekstremnih vremenskih prilika.

Samantha Burgess, strateška direktorica za klimu pri Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze, upozorila je da isušivanje tla smanjuje njegovu sposobnost prirodnog hlađenja.

„Kako se tlo isušuje, gubi sposobnost prirodnog hlađenja, pa se toplota lakše akumulira“, kazala je Burgess, ocijenivši da je riječ o jasnom primjeru načina na koji klimatske promjene pojačavaju temperaturne ekstreme.

Mjerenja su pokazala da je površinska vlažnost tla u zapadnoj Evropi tokom jula bila znatno niža nego u istom mjesecu 2022. godine, kada je regiju također pogodila ekstremna suša.

Francuska, Španija te dijelovi Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva suočili su se s izuzetno velikim, a na pojedinim područjima i rekordnim deficitom padavina i vlage u tlu.

Ekstremna vrućina i suša stvorile su idealne uslove za širenje požara širom Evrope.

Prema podacima Evropske unije objavljenim 6. augusta, požari su ove godine zahvatili više od 1,23 miliona hektara, odnosno oko 12.300 kvadratnih kilometara zemljišta. Najteže su pogođene Španija, Francuska i Italija, a stotine hiljada ljudi morale su napustiti svoje domove.

Posljedice požara, međutim, nisu ograničene samo na područja koja su direktno zahvaćena plamenom.

Laurence Rouil, direktorica Copernicusove službe za praćenje atmosfere, upozorila je da veliki požari stvaraju ogromne količine dima koji može dospjeti visoko u atmosferu i biti prenesen na velike udaljenosti.

To znači da požari mogu pogoršati kvalitet zraka i u područjima koja se nalaze desetinama ili stotinama kilometara od samog požarišta.

Istovremeno, dugotrajna suša iscrpljuje vodne resurse širom kontinenta.

Među najugroženijim su velike evropske rijeke Sena, Rajna i Dunav. Pad vodostaja već ima posljedice po energetiku, saobraćaj i privredu.

Mađarska i Rumunija morale su privremeno obustaviti rad nuklearnih reaktora koji koriste vodu Dunava za hlađenje. Vodostaj druge najduže evropske rijeke pao je na nivo koji je toliko nizak da se posljedice suše mogu uočiti čak i iz svemira.

U Budimpešti je nizak vodostaj Dunava otkrio velike pješčane sprudove ispod Margitina mosta, dok su i na Rajni zabilježeni izrazito niski nivoi vode.

Richard Allan, profesor klimatskih nauka sa Univerziteta Reading u Engleskoj, ranije je upozorio da bi rekordno niski vodostaji evropskih rijeka u budućnosti mogli biti ponovo premašeni.

„Upravljanje vodnim resursima postajat će sve izazovnije“, kazao je Allan.

Evropa se tako, usred još jednog rekordno toplog ljeta, istovremeno suočava s nekoliko međusobno povezanih posljedica klimatskih promjena – ekstremnim temperaturama, sušom, velikim požarima, pogoršanjem kvaliteta zraka i nedostatkom vode.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.