U sprema ubrzani put za četiri države, BiH ostaje bez posebne mape za članstvo

Evropska unija priprema prijedloge prema kojima bi četiri države koje su trenutno najbliže članstvu dobile jasne i pojedinačne mape puta za ulazak u EU, dok bi ostale države kandidati ostale iza njih, objavio je POLITICO.

Posebne mape puta razmatraju se za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju, rekla su za POLITICO dvojica visokih zvaničnika Evropske komisije koji rade na pripremi prijedloga. Zbog osjetljivosti planova govorili su pod uslovom anonimnosti.

Ove četiri države smatraju se predvodnicima procesa proširenja, ali se i dalje suočavaju sa sporim napretkom i nejasnim rokovima kada je riječ o njihovom formalnom prijemu u EU. Iako Brisel već dugo podržava njihove kandidature, nove mape puta prvi put bi im trebale pružiti jasnije uvjerenje da će, ukoliko nastave provoditi ključne reforme, biti primljene u Uniju.

Planirano je i utvrđivanje okvirnih rokova za završetak pristupnih pregovora.

Jedan od zvaničnika rekao je da će mape puta mnogo preciznije definirati šta se očekuje od svake države kandidata, ali i stvoriti obaveze za sadašnje članice EU, čija je saglasnost neophodna kako bi proces mogao napredovati.

Planovima bi trebali biti određeni i okvirni datumi za zatvaranje pojedinih grupa reformi, odnosno pregovaračkih klastera, što predstavlja jednu od ključnih etapa na putu prema članstvu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen već je početkom septembra, tokom govora o stanju Unije, obećala ciljanu podršku državama kandidatima „koje su ostvarile najveći napredak“.

Bosna i Hercegovina, međutim, neće biti među državama kojima će u ovoj fazi biti ponuđene posebne mape puta.

Zvaničnici su za POLITICO potvrdili da se novi pristup zasad neće odnositi ni na Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje se također nalaze u ranijoj fazi procesa. Mape puta neće dobiti ni Gruzija, Turska i Srbija, čiji su procesi približavanja EU praktično zaustavljeni zbog zabrinutosti u vezi s nazadovanjem u oblasti demokratije i pravosuđa.

Glasnogovornik Evropske komisije potvrdio je da bi novi dokumenti trebali ponuditi precizniji put prema završetku pristupnih pregovora.

„Oni će utvrditi jasnu listu prioriteta: rokove i konkretne obaveze kako bi se najnaprednijim kandidatima pomoglo da završe neophodne reforme“, kazao je glasnogovornik Komisije.

Promjene se pripremaju u trenutku kada čelnici EU sve intenzivnije pokušavaju ojačati veze s demokratskim državama koje podržavaju slobodnu trgovinu, posebno u neposrednom susjedstvu Unije, u vrijeme napetosti s partnerima poput SAD-a, problema povezanih s politikom Kine i prijetnji iz Rusije.

Zvaničnici strahuju da sadašnji proces pristupanja EU traje predugo, zbog čega države kandidati mogu postati razočarane ili izložene pritiscima drugih sila da odustanu od evropskog puta.

Paralelno s pripremom mapa puta odvija se i zasebna reforma politike EU prema državama prije njihovog punopravnog članstva. U Briselu smatraju da kandidatima treba ponuditi kvalitetniji model „postepene integracije“ u Uniju, koji bi ekonomskim koristima i pristupom zajedničkim projektima nagrađivao ostvareni napredak.

Revizija te politike, koju vodi bliski savjetnik Ursule von der Leyen Alexandre Adam, trebala bi biti predstavljena najvišim zvaničnicima 6. oktobra. Cilj je zadržati države kandidate na evropskom putu dok traje njihov formalni proces pristupanja.

„Proširenje ostaje geopolitički imperativ. Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme“, navodi se u nacrtu dokumenta o politici prije proširenja u koji je POLITICO imao uvid.

U dokumentu se naglašava da države kandidati moraju proći strog proces zasnovan na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme.

„To vrijeme trebalo bi u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica i produbila postepena integracija u oblastima od zajedničkog interesa“, navodi se u nacrtu.

Von der Leyen i evropska komesarka za proširenje Marta Kos u okviru te revizije predložit će i promjene u unutrašnjem funkcioniranju EU kako bi se uspostavili zaštitni mehanizmi koji bi spriječili da nove članice blokiraju ključne evropske politike ili odustanu od obaveza preuzetih prije članstva.

Među mogućim rješenjima su posebne zaštitne klauzule i prijelazni periodi prije nego što nove članice steknu određena prava koja proizlaze iz članstva.

„Revizije politika pokazuju da Unija može prihvatiti veći broj članica kroz ciljane prilagodbe, uglavnom unutar postojećeg ugovornog okvira“, navodi se u dokumentu.

Time Evropska komisija pokušava odgovoriti i na zabrinutost pojedinih država članica koje su oprezne prema novom proširenju. Jedan od razloga je iskustvo s Mađarskom i problemima u oblasti vladavine prava, kao i korištenjem prava veta za blokiranje važnih odluka EU, uključujući sankcije Rusiji i podršku Ukrajini.

Saglasnost svih sadašnjih članica neophodna je kako bi države kandidati prolazile kroz pojedine faze procesa pristupanja.

Lideri država članica trebali bi o tome kako i kojom brzinom primati nove članice razgovarati tokom dvodnevnog samita u Briselu koji počinje 15. oktobra. Evropska komisija će od njih tražiti političku podršku za ubrzavanje procesa.

Prema nacrtu dnevnog reda, Evropsko vijeće održat će „stratešku raspravu o proširenju i unutrašnjim reformama“.

Marta Kos je ranije ovog mjeseca za POLITICO kazala da se nada da će predložene promjene i razgovori s evropskim liderima omogućiti „jesen proširenja“, nakon godina sporijeg napretka.

Ursula von der Leyen ove sedmice putuje na zapadni Balkan, gdje će razgovarati s liderima Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Bosnu i Hercegovinu i Srbiju neće posjetiti, a POLITICO navodi da su obje države usred nacionalnih izbora.