Imperijalne ambicije i nesposobnost Rusije da prihvati novu stvarnost najveći su izazov za atlantsku zajednicu, i zapad mora da vrati Ukrajinu i ojača snage na Zapadnom Balkanu koji je ostao kritična tačka, poručeno je na 2BS Forumu.
Izvršni direktor Mayak Intelligence, Mark Galeoti, je na panelu “Crveni alarm: razotkrivanje sigurnosnih izazova Rusije prema transatlantskoj zajednici”, kazao da retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina posljednjih dana govori da je rat u Ukrajini globalna borba.
“Ovdje se ne radi o ratu za i protiv Ukrajine, već da Rusija brani sebe od zapada koji pokušava da potkopa, marginalizirana i čak rascijepa Rusku Federaciju, a Ukrajina je samo najvidljivija teren na kojem se borbe vode. Dakle, to je trenutna retorička linija i očigledno samo alibi, objašnjenje zašto se ono što je zamišljeno kao kratak napad u Ukrajini pretvorilo u dug i, rekao bih, od strane Rusije, nepobjediv rat”, rekao je Galeoti.
On smatra da Rusija, kao i dobar dio ruske elite, pokušava da internalize ideju da je Rusija u borbi za opstanak.
“Prema Putinu, ovdje se ne radi o daljoj invaziji i dobivanju teritorije, već o razbijanja modela unipolarnog svijeta, poretka gdje dominiraju Sjedinjene Američke Države (SAD) i stvori novi u kojem nacionalni suverenitet suštinski zavisi od toga koliko ste jaki”, naveo je Galeoti.
On je kazao da Rusijom rukovodi srednjovjekovni dvor, uski krug ljudi koji ima veliku moć, bogati se neprestano, te da svi u Putinovom okruženju uglavnom promišljanju na isti način kao on.
Na pitanje da li je Putin najveća prijetnja sigurnosti, Galeoti je kazao da problem predstavljaju i nasljednici Putina jer to nijesu prirodne demokrate, već surovi “autokratski kleptokrati”, koje ne interesuje demokratizacija Rusije.
Šefica kancelarije GLOBSEC-a u Kijevu, Julija Osmalovksa, kazala je da kao najveći sigurnosni izazov za atlantsku zajednicu vidi u tome što stalno raste neizvjesnost zbog imperijalnih ambicija i nesposobnost Rusije da prihvati novu stvarnost.
“Stvarnost da su se ranije sovjetske države odvojile i zbog takvih dešavanja, nesigurnost i nesigurnost će biti prisutni u Evropi”, dodala je Osmalovska.
Na pitanje hoće li Rusija iz rata izaći slaba i izolIRANA u političkom i ekonomskom smislu, Osmalovksa je kazala da će Rusija, koliko god išla prema Kini, ipak uvijek željeti da pripada tehnološki naprednom svijetu.
“Mogu šta god hoće da kažu o euroatlantskom svijetu ali on pate što su isključeni iz G7,G9 i ostalo. Rusija želi da bude dio te tranzicije koja kreće sa zapada. Vjerujem da će bez obzira, ako dođe do promjene, trežiti da se približi euroatlantskoj zajednici, ali uvijek treba biti oprezan s njima”, rekla je Osmalovska.
Ona smatra da su, kada su zemlje s obje strane Atlantika, na istoj strani kada je u pitanju Rusija.
