Dva desetljeća mostarska vlast nije gradila sistem i institucije, nego je vodila politiku od danas do sutra, isključivo vođena stranačkim interesima. Zato se ne treba čuditi onome što se danas događa na Uborku. To nisu nepredvidive okolnosti, nego plodovi višegodišnjeg nerada, poručio je zastupnik Demokratske fronte u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Arman Zalihić. On naglašava da svako naknadno pravdanje, prebacivanje odgovornosti i pokušaj opravdavanja trenutnog stanja predstavlja čisto vrijeđanje inteligencije građana.
Kada je 2020. godine konstituisano Gradsko vijeće, aktuelna vlast dobila je priliku da kroz dva mandata u potpunosti uredi komunalni sistem i po tome ostane upamćena. Prema Zalihićevim riječima, trebalo je reformisati javna preduzeća Deponiju i Komunalno, dovesti stručne i sposobne ljude na njihovo čelo, prihvatiti plan prilagođavanja koji je predviđao zatvaranje Uborka u roku od tri godine te prepustiti struci, oslobođenoj političkih uticaja, da za to vrijeme pronađe novu lokaciju i izgradi savremeni centar za gospodarenje otpadom.
Kako to izgleda u praksi najbolje pokazuje primjer Rijeke, udaljene svega 500 kilometara od Mostara. Tamo je deponija Viševac, na kojoj se otpad odlagao decenijama, uspješno sanirana i zatvorena. Postavljen je nepropusni završni sloj kako bi se spriječilo prodiranje procjednih voda u podzemlje, deponija je prekrivena zemljom i ozelenjena, a izgrađeno je oko 50 plinskih bunara za prikupljanje metana, iz kojeg se danas proizvodi električna energija. Sanacija je koštala oko 10 miliona eura, dok je istovremeno izgrađen Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, vrijedan oko 37 miliona eura, u kojem se provodi mehaničko-biološka obrada otpada.

Uz pravilno organizovano Komunalno preduzeće, koje bi omogućilo odvojeno prikupljanje otpada i kontinuiranu edukaciju građana, Mostar je za osam godina mogao doći do toga da na deponiji završava tek oko 40 posto ukupnog otpada, i to na potpuno sigurnoj i savremenoj lokaciji. Za realizaciju ovog dostižnog cilja bilo je potrebno oko 50 miliona eura, u što bi se sigurno uključili svi nivoi vlasti u BiH, Evropska unija, a i građanima poskupljenje odvoza otpada ne bi teško palo kad bi vidjeli da se problemu ozbiljno pristupilo.
Umjesto toga, zbog tvrdoglavosti vlasti te insistiranja na varijanti plana prilagođavanja koji nije predvidio jasan rok zatvaranja Uborka, Mostar je dobio višegodišnju pravosudnu trakavicu i izgubio šest dragocjenih godina. Za to vrijeme javna preduzeća vodili su nekompetentni stranački kadrovi koji su se, umjesto modernizacijom sistema i zaštitom zdravlja građana, bavili bitkama za kontrolu novca i brojanjem krvnih zrnaca.
Otpad se godinama odlagao na nezakonit način, grad je zatrpan, a struka nikada nije dobila priliku da, oslobođena političkih i nacionalnih podjela, kaže gdje je najbolje izgraditi novu deponiju. I kada je sistem konačno došao do tačke pucanja, upravo oni koji su nas doveli u ovu situaciju proglasili su se komandantima raznih štabova i počeli pozivati na razum građana. Takvi su trenutno u fazi umanjivanja političke štete, a za dva mjeseca će na agendi podjela tražiti ponovno povjerenje građana, zaključuje Zalihić.










