Bosna i Hercegovina je svojim ljetnim nastupom na Mundijalu, tokom kojeg su nas poslovično suzdržani Nijemci proglasili „najvoljenijom reprezentacijom na svijetu“, još jednom na veliki način vratila u fokus priču o važnosti bh. dijaspore.
Naravno, nastup fudbalske reprezentacije na, po mnogima, najvećem sportskom događaju na svijetu bio je sjajna prilika da se naši ljudi koji danas žive na sjevernoameričkom kontinentu ponovo povežu sa svojom domovinom kroz fantastične scene zajedništva, ljubavi i topline. Istovremeno, to je bila i vrlo upečatljiva demonstracija snage i moguće misije naše dijaspore, ne samo kao izvora emocije već i kao ozbiljnog razvojnog potencijala za Bosnu i Hercegovinu.
O tome kakva je danas pozicija Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni te koliko i na koji način u tom segmentu može pomoći naša dijaspora, posebno kada je riječ o aktivnijem i većem učešću u izbornim procesima, govorio je u večerašnjem izdanju emisije „7 Plus“ s Emir Poljo, jeda. od rijetkih predstavnika bh. dijaspore koji je obavljao i dužnost ambasadora Bosne i Hercegovine.
Ja bih ovdje odvojio odnos bh. dijaspore prema državi Bosni i Hercegovini od odnosa bh. dijaspore prema izbornom procesu i izborima u Bosni i Hercegovini. Imamo bezbroj primjera koji potvrđuju da bh. dijaspora nikada nije okrenula leđa svojoj domovini, da njeguje snažne veze s Bosnom i Hercegovinom, počevši od emocionalnih pa do poslovnih i drugih oblika povezanosti.
Kada su u pitanju izbori, to je sasvim druga priča. Ove godine, uoči općih izbora u oktobru, bilježimo značajan pad broja registriranih birača iz dijaspore. Taj pad iznosi oko 31 posto u odnosu na izbore održane 2022. godine, što predstavlja više od 20.000 birača manje.
To je složen i veoma komplikovan problem s kojim se suočavamo već duži niz godina i koji do danas, nažalost, nismo uspjeli riješiti. Možemo reći da je riječ o zabrinjavajuće slabom odzivu naših građana na izbore. Taj problem treba posmatrati kao svojevrsni društveni i politički fenomen kojem država mora posvetiti mnogo više pažnje.
Ono što dijaspora najčešće zamjera vlastima u Bosni i Hercegovini jeste činjenica da je izborni proces, odnosno proces registracije za glasanje, suviše komplikovan. To može biti samo djelimično tačno, jer nakon 15 izbornih ciklusa, koliko ih je održano od 1996. godine do danas, teško je tvrditi da građani nisu upoznati s procedurama registracije. Te procedure su uglavnom ostale iste tokom svih ovih godina.
Štaviše, Centralna izborna komisija iz godine u godinu pokušava olakšati proces registracije. Ove godine uvedena je gotovo potpuna digitalizacija, pa su se građani mogli registrirati putem nekoliko kategorija dostupnih na internet-stranici Centralne izborne komisije.
Na kraju, dijaspora mora preuzeti i dio odgovornosti za slab odziv na izborima. Glasanje nije samo lično pravo, ono je i obaveza prema državi Bosni i Herceigovini.
Naravno, postoji i drugi aspekt problema, a to je svijest o važnosti političkog učešća. Mnogi ljudi još uvijek nisu uvjereni da njihov glas može suštinski promijeniti političku stvarnost u Bosni i Hercegovini. Onog trenutka kada dijaspora shvati da može utjecati na procese u zemlji, vjerovatno ćemo imati i veći odziv birača. Međutim, riječ je o dugoročnom procesu koji zahtijeva ozbiljan pristup države ovom pitanju, kaže Poljo.
Nekadašnji bh. diplomata Emir Poljo, se potom osvrnuo i na aktuelno stanje bh. diplomatije te njene rezultate na međunarodnom planu.
Moram priznati da, s obzirom na to da po prirodi posla pratim međunarodne odnose i rad naše diplomatije, bilježimo značajan zastoj kada je riječ o integracijskim procesima Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji i NATO-u.
Posljednji veliki uspjeh bh. diplomatije zabilježen je u vrijeme prethodnog saziva vlasti, kada je Ministarstvo vanjskih poslova vodila ministrica Bisera Turković i kada je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji.
Kandidatski status predstavlja posljednji veliki uspjeh naše diplomatije. Nakon toga ne bilježimo značajniji napredak. Tačno je da je Evropsko vijeće u martu 2024. godine donijelo političku odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali nakon toga nije bilo konkretnog pomaka.
Pregovori još nisu počeli, a nemamo ni precizno utvrđen datum njihovog početka. Koliko mi je poznato, Evropska komisija još nije usvojila pregovarački okvir, što je jedan od ključnih preduslova za formalni početak pregovora.
Nažalost, situacija je takva kakva jeste i smatram da je jedan od najvažnijih zadataka budućih vlasti upravo ubrzavanje evropskog puta Bosne i Hercegovine i što skorije otvaranje pregovora s Evropskom unijom, vrlo je kritičan u svojim ocjenama Poljo.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte više o aktuelnim političkim temama, kao i dodatne analize i stavove nekadašnjeg bh. diplomate Emira Polje, gosta večerašnjeg izdanja emisije '7 Plus'.
U drugom dijelu emisije „7 Plus“ ugostili smo člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suada Arnautovića kako bismo našim gledaocima predstavili trenutni nivo priprema za predstojeće opće izbore, planirane za 4. oktobar 2026. godine, na kojima će prvi put biti korištene moderne tehnologije s ciljem efikasnijeg i bržeg utvrđivanja izbornih rezultata.
