Weber: Srbija se nije suočila s prošlošću, veličanje Mladića dio je nacionalističkog narativa vlasti

Redakcija Mostar

Upitan šta je vlast u Srbiji željela poručiti učešćem u organizaciji sahrane Ratka Mladića, Weber je kazao da takvo postupanje, prema njegovom mišljenju, nije novost.

Sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne i državne počasti nije iznenađenje kada se posmatra dugogodišnja politika vlasti u Srbiji i činjenica da zemlja nije prošla proces suočavanja s prošlošću, ocijenio je za N1 njemački politički analitičar Bodo Weber. Govoreći o reakcijama Evropske unije na veličanje osuđenih ratnih zločinaca, Weber je izrazio sumnju da će one imati konkretne posljedice po evropski put Srbije.

Weber je u Danu uživo N1 televizije govorio o sahrani Ratka Mladića u Beogradu, odnosu vlasti Aleksandra Vučića prema prošlosti, reakcijama Evropske unije, mogućim posljedicama po odnose Srbije i Bosne i Hercegovine, ali i opasnosti da nacionalističke teme ponovo budu iskorištene u predizbornim kampanjama.

"Srbija nije prošla proces suočavanja sa svojom prošlošću"

Upitan šta je vlast u Srbiji željela poručiti učešćem u organizaciji sahrane Ratka Mladića, Weber je kazao da takvo postupanje, prema njegovom mišljenju, nije novost.

"Vidite, kao prvo, ja mislim da je to prirodno djelovanje vlasti u Srbiji, zbog toga što, nažalost, nije to neka novost. Srbija nije prošla proces suočavanja sa svojom prošlošću", rekao je Weber.

Govoreći o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Weber je podsjetio na njegovu političku prošlost te ocijenio da promjene nakon dolaska na vlast nisu značile i promjenu ideološke orijentacije.

"Gospodin Vučić, znamo iz koje političke istorije ga vuče, koju je on imao ulogu u ratu. On se bio preporodio kad je došao na vlast 2012., ali taj pragmatični preporod nije mijenjao ideološku stranu, ideološku orijentaciju", kazao je.

Prema Weberovoj ocjeni, kako je vlast u Srbiji ulazila u sve veću krizu, tako je jačala i nacionalistička retorika.

"Što je više došao u krizu, što je Zapad i Evropska unija slabije kroz godine, vidjeli smo i da je pojačao tu nacionalističku retoriku koju je ranije malo stavio na stranu", rekao je Weber.

Dodao je da se režim Aleksandra Vučića, kako se suočava s krizama, sve više oslanja na nacionalistički narativ "kako prema unutrašnjosti, tako i prema susjedstvu".

Hoće li sahrana Mladića dodatno pogoršati odnose Srbije i BiH?

Posljednjih dana uslijedili su demarši, protestna pisma, smjene i protjerivanja službenika i diplomata, a Weber smatra da će reakcije na sahranu određeno vrijeme utjecati na zvanične odnose Srbije i Bosne i Hercegovine, ali ne očekuje značajniji dugoročni efekt.

"Sumnjam da će puno", kazao je.

Ukazao je pritom na složenu političku i institucionalnu strukturu Bosne i Hercegovine te različite odnose prema ovom pitanju.

"Imamo stranu Rs, režim Milorada Dodika, koji, naravno, to ne podržava, nego stoji na drugoj strani. Tako da, bojim se da će to do određenog vremena na zvaničnoj razini pogoršati odnose. To je sasvim logično i prirodno, ali ti odnosi ionako godinama nisu više bili tako dobri nego na početku vladavine predsjednika Vučića", rekao je Weber.

Podsjetio je i na raniju fazu Vučićeve politike prema Bosni i Hercegovini, kada je, kako kaže, naglasak bio na bilateralnim odnosima sa Sarajevom.

"Ta vremena su puno dugo prošla, a imamo i izbore u Bosni i Hercegovini, tako da ne vjerujem da će to imati neki značajan efekt", naveo je.

Weber ne očekuje konkretne posljedice EU prema Srbiji

Iz Brisela je poručeno da veličanje osuđenih ratnih zločinaca nije spojivo s evropskim vrijednostima. Međutim, Weber ne očekuje da će događaji povezani sa sahranom Mladića imati konkretne posljedice po evropski put Srbije.

"Pa, bojim se da neće imati, jer ako bi Evropska unija i institucije radile po evropskim vrijednostima i procijenile vladavinu, vladu Srbije i nastup ili djelovanje institucija Srbije, onda bi davno bio zamrznut predpristupni proces", rekao je.

Podsjetimo, Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotni zatvor zbog, između ostalog, progona Hrvata i Bošnjaka u BiH, opsade Sarajeva i ubistva više od 8.000 ljudi u Srebrenici kao i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a.

Weber je kritikovao odnos Evropske unije prema vlastima u Srbiji i ocijenio da nema političke volje za promjenu takvog pristupa.

Prema njegovim riječima, reakcije koje su uslijedile nakon sahrane Mladića i dalje ne pokazuju da postoji spremnost za odnos prema Srbiji koji bi, kako smatra, bio zasnovan na evropskim vrijednostima.

"Još uvijek nije jasno da li će ona zaobići Beograd u svojoj turneji zapadnog Balkana, pokaže da tu nema i dalje nikakve političke volje i odlučnosti da se zaista implementira jedan odnos ili politički odnos prema Srbiji na osnovu evropskih vrijednosti", kazao je Weber govoreći o predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen.

"Dizanje međuetničkih tenzija jeste bit Dejtonskog političkog sistema"

Weber je govorio i o mogućnosti da pitanje Ratka Mladića, u vrijeme izbornih kampanja u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ponovo postane jedna od političkih tema i dodatno produbi podjele.

Kada je riječ o Srbiji, ne očekuje da će upravo to pitanje imati presudan utjecaj na izbornu kampanju između vlasti i studentskog pokreta.

"U Srbiji mislim da je manje tema neka etnička podjela i da ima potrebe ili neki dobitak kroz neke ideološke nacionalističke teme voditi izbornu kampanju između režima na jednoj strani i studenata na drugoj strani. Tu ne vidim neki utjecaj", kazao je.

Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, očekuje drugačiji razvoj događaja.

"Dok u Bosni, naravno, to dizanje međuetničkih tenzija jeste bit Dejtonskog političkog sistema, pogotovo u izbornim kampanjama, tako da će sigurno režim Milorada Dodika pokušati da kapitalizira te podjele u izbornoj kampanji i da sebe ponovo pokaže kao glavni patriota u Rs", rekao je Weber.

Prema njegovoj ocjeni, cilj bi bio i marginaliziranje opozicionih stranaka u Rs.

Weber: Nacionalizam više nije samo problem Balkana

Govoreći šire o političkim procesima u regionu i Evropi, Weber je ocijenio da se uspon nacionalizma više ne može posmatrati kao fenomen karakterističan samo za Balkan.

"Vidimo razne varijante ovog istog dominacije, etnonacionalizma, koji vidimo od njenog uspona 90-ih", rekao je.

Podsjetio je da se nakon pada Berlinskog zida na Zapadu na rast nacionalizma gledalo kao na marginalni problem ili fenomen periferije.

"Nažalost, ta karijera etničkih i religijskih fundamentalizama se pokazala kao neki globalni fenomen koji na neki način se sad našao pred kućni prag i zapadnih demokratija", kazao je Weber.

Zaključio je da je riječ o zajedničkom problemu 21. vijeka, koji na zapadnom Balkanu ima znatno dublje korijene.

"Rekao bih, sumirao bih da je to na neki način zajednički problem 21. vijeka, na jednoj strani, naravno, koji ima puno dublje i duže korijene već sad, više od 30 godina, u regiji zapadnog Balkana. Ali u biti, ja se bojim da je to dio jednog istog globalnog fenomena", zaključio je Bodo Weber za N1.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.