Vodeći austrijski list: Što smo dopustili dolazak Dodika i Čovića?!

Navodi se i da je politički lider bosanskih Srba  "eksplicitno proruski", što mu je donijelo jednu od najviših odlikovanja u Rusiji. Također, on se često direktno suprotstavlja politici EU, prenosi dalje Politicki.ba. 

"Za većinu evropskih zemalja on se stoga smatra 'personom non grata'", ističe Kurier. 

"Dati Dodiku platformu je ozbiljna greška", rekao je Džihić. Posebno problematičnom smatra mjesto razgovora: Diplomatska akademija u Beču, koju sufinansira Ministarstvo vanjskih poslova. 

Iz Diplomatske akademije kažu za Kurier da je prostorija iznajmljena od Ambasade BiH. 

"Događaj niti finansiramo niti organiziramo mi, niti smo pozvali ljude na njega", rekla je portparolka Nadja Wozonig. Međutim, Diplomatska akademija je "posvećena dijalogu, posebno u konfliktnim situacijama. Bilo bi pogrešno kada bismo ambasadi zemlje rekli ko bi mogao učestvovati u takvom razgovoru o zajedničkoj EU perspektivi Bosne i Hercegovine. Govore izabrani predstavnici sve tri etničke grupe", citira je Kuirier dalje. 

List ističe i da "Dodik nije jedini kontroverzni učesnik". 

"Čović, koji dobija političku podršku od zemlje EU -  Hrvatske, također ima secesionističke ambicije. Nedavno je blokirao zakon kojim bi se, na zahtjev Sjedinjenih Država, izgradio plinovod za pumpanje tekućeg plina s hrvatskog jadranskog otoka Krka do Bosne, kako je objavio New York Times. Namjera SAD-a je da Bosnu učine nezavisnijom od ruskog plina i na taj način da je učine uticajnijom. Čović traži da se kontrola oko 100 miliona eura vrijednog projekta prenese na hrvatsku kompaniju sa sjedištem u Mostaru koja tek treba biti stvorena. Američki državni sekretar Antony Blinken tada je optužio Čovića za "očiglednu korupciju".

Pitanja se postavljaju i o moderatoru panel diskusije kada se bolje pogleda njena prošlost. Na pozivu se kao novinarka BBC-ja navodi Aurora Vajs, na čiju inicijativu je, po svemu sudeći, i nastao događaj. Šta je sakriveno? Ona, naime, radi i kao savjetnik za međunarodna pitanja i sigurnost - u Dodikovom kabinetu!", naglašava Kurier.  

List ističe i da federalni premijer "Nikšić svoj položaj  duguje međunarodnom predstavniku Christianu Schmidtu. U aprilu prošle godine intervenirao je u formiranju vlasti u bošnjačko-hrvatskom dijelu zemlje. On je naveo da se nova predložena vlada treba smatrati imenovanom uprkos svim prigovorima. Time je Schmidt riješio blokadu koju je sam donio kontroverznim promjenama ustava i izbornih propisa u oktobru 2022. Nakon Schmidtovog posezanja za moći, za premijera Federacije izabran je lider Socijaldemokratske partije Nikšić", stoji u tekstu Kuriera koji je priredio Politicki.ba.