Prošlomjesečni rekordni toplotni val odnio je hiljade života širom Zapadne Evrope, pozicionirajući se kao jedna od najsmrtonosnijih klimatskih katastrofa u modernoj historiji kontinenta. Preliminarni zvanični podaci o mortalitetu i procjene naučnika iz šest najteže pogođenih država ukazuju na to da je tokom perioda ekstremnih vrućina zabilježeno najmanje 14.000 viška smrtnih slučajeva (eng. excess deaths), pokazuje detaljna analiza koju je objavio portal Politico.eu.
Toplotni val, koji je počeo oko 18. juna i trajao sve do 1. jula, srušio je temperaturne rekorde u nekoliko zemalja. Naučna istraživanja su potvrdila da bi ovako ekstremne temperature bile praktično nemoguće bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim faktorom, odnosno sagorijevanjem fosilnih goriva.
Šta je "višak smrti" i zašto je on ključan?
U javnozdravstvenoj praksi, pojam "višak smrti" predstavlja povećanje stope smrtnosti u odnosu na uobičajeni prosjek za to doba godine. Iako ovi podaci obuhvataju smrtne slučajeve iz svih uzroka, stručnjaci ih koriste za brzu procjenu stvarnog uticaja toplotnih valova. Precizno brojanje žrtava vrućine je izuzetno komplikovano jer ekstremne temperature rijetko ubijaju samo kroz toplotni udar; one najčešće uzrokuju fatalne ishode naglim pogoršanjem već postojećih hroničnih bolesti.
Da su ove crne brojke direktno povezane sa vremenskim ekstremima potvrđuju i evropske zdravstvene institucije. Poseban set podataka koji je objavio EuroMOMO (evropska platforma za praćenje mortaliteta podržana od strane SZO-a i ECDC-a) pokazuje da je 27 zemalja članica prijavilo čak 10.650 viška smrti u samo jednoj sedmici, između 22. i 28. juna.
Lasse Skafte Vestergaard, glavni ljekar na danskom Statens Serum Institutu koji ugošćuje EuroMOMO, ističe težinu situacije:
"Izuzetno je uvjerljivo da su ove brojke prvenstveno povezane s vrućinom. Trenutno u Evropi nema drugih očiglednih objašnjenja ili prijetnji po javno zdravlje koje bi mogle objasniti ovo. A brojke su zaista prilično neuobičajene kada je u pitanju sam intenzitet."
Geografija stradanja: Ko je najteže pogođen?










